1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Hrvatski (ne)spremni povratak kući

Prijem Hrvatske u EU, te koje će to posljedice imati na ostale zemlje Balkana, jedna je od tema kojom se bavi njemačka štampa.

Književnica Slavenka Drakulić u gostujućem komentaru u Sueddeutsche Zeitungu piše o tome šta znači prijem Hrvatske u EU za građane ove zemlje.

„Kada su počeli pristupni pregovori Europa je još bila bogata, financijska kriza je bila daleko, a Balkan je bio nesiguran teren. Nova država (Hrvatska – op. red.) se ponovo nalazila u jednoj paradoksalnoj situaciji. S jedne strane je razvijala nacionalni identitet, koji je bio u skladu sa idejama 19. stoljeća, prema kojem je nacija nešto što je dano od Boga i neporeciva kao koža ili boja očiju. S druge strane – kao dijelu Europe i Habsburškog carstva – za brojne Hrvate je povratak u Europu, u obliku EU, značio jednu vrstu povratka kući. Zemlja se vraća natrag u civilizaciju i blagostanje, u društvo bogatih i pristojnih, koji svoja razmišljanja tiho razmjenjuju pri čemu zveckaju fini porcelan i kristalne čaše umjesto noževa za klanje. Tamo će se svirati klavir, a ne gusle što je tipični zvuk Balkana. Približavanje (EU – op. red.) je tada značilo – neovisno od praktičnih stvari – postati dio 'civiliziranog društva' Zapada,“ piše Slavenka Drakulić za Sueddeutsche Zeitung.

Drakulićeva piše da se uoči 1. jula ipak u zemlji više osjeti skepsa nego optimizam. No usljed svih zabrinutosti najvažnija stvar je ipak zaboravljena: „Jedna mala država, Hrvatska, dobija sigurnost i zaštitu u ovom nestabilnom i nesigurnom europskom regionu. Od rata u bivšoj Jugoslaviji nije prošlo ni 20 godina. A činjenica je i da siromašna Hrvatska izvan EU ima manje šansi da se ekonomski oporavi. To su dva još uvijek dovoljno ubjedljiva argumenta koja, neovisno od stvarnih problema, Hrvatsku sigurno očekuju u EU,“ zaključuje Drakulić.

EU Beitritt Kroatien Makarska

Makarska - U međuvremenu u Hrvatskoj više prevladava skepsa, nego optimizam

Pješaci bez izgleda za uspjeh

Sueddeutsche Zeitung donosi reportažu iz tri zemlje bivše Jugoslavije – Hrvatske, Srbije i BiH – kroz koje su novinari putovali vozom jer je ta vožnja „preporučljiva za onoga koji želi shvatiti koliko su ove balkanske države međusobno podijeljene“. Kada je riječ o BiH list piše:

„Besmislica je da je BiH sastavljena od dva dijela - Republike Srpske i Federacije BiH – koji su međusobni neprijatelji. Nemoguće je da ova država ima institucionalne strukture, a razumno upravljanje je od početka isključeno. Ova država kompliciranog imena je od početka pogrešno uspostavljena. Ljudi koji tamo žive doživljavaju to u svakoj prilici,“ piše SZ i zaključuje: „Prijemom Hrvatske u EU će doći do pomjeranja političke moći. Situacija na šahovskoj ploči će izgledati potpuno drugačije. Najutjecajniji – kralj, kraljica, top i drugi će se nanovo pozicionirati. Da će pješacima biti bolje nije izgledno.“

Bosnien und Herzegowina Jahresrückblick 2012

Parlament BiH - Država od početka pogrešno uspostavljena

Granice Europe

Die Welt u tekstu pod nazivom „Granice Europe“ piše o tome što je potrebno znati o kandidatima za prijem u EU – Srbiji i Turskoj, ali i o Hrvatskoj. List najprije postavlja pitanje da li je Hrvatska spremna za prijem. „Hrvati su dugo čekali na ovaj istorijski korak zahvaljujući kojem mračno poglavlje jugoslovenskih ratova konačno žele ostaviti iza sebe," piše list i ocjenjuje:

„I sama Europska komisija je u svom završnom izvještaju koncem marta navela da postoji još čitav niz zadataka koje zemlja mora ispuniti. Najveće otvoreno pitanje je pri tome ekonomija koja je u teškom stanju. Hrvatska se petu godinu za redom suočava sa recesijom, nezaposlenost iznosi oko 20 posto. Posebno dramatično je da svaka druga mlada osoba nema posla. Na ljestvici Transparency Internationala o rasprostranjenosti korupcije Hrvatska se nalazi na 62. mjestu iza Omana i Jordana,“ piše Welt.

Kada je riječ o Srbiji Die Welt piše: „Europska unija želi nagraditi Srbiju i Kosovo za ublažavanje njihovog dugogodišnjeg sukoba. Upravo zbog toga su ministri vanjskih poslova EU signalizirali spremnost za otpočinjanje pregovora. Srbija se nada članstvu, a Kosovo teži potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Kada će pregovori moći početi još uvijek je nejasno. Naime konačnu odluku o datumu početka pregovora donijeti će šefovi država i vlada EU na samitu u Briselu u četvrtak i petak (27./28.06.). Također i Bundestag mora zvanično odobriti datum. Prema informacijama iz diplomatskih krugova pregovori bi mogli početi najranije 2014. godine,“ piše Die Welt.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić