1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Hrvatski izvozni hit - hrana za muslimane

Prema podacima za 2009. godinu, hrvatske tvrtke su izvezle halal proizvoda u vrijednosti od 672 milijuna dolara, čime Hrvatska konkurira da postane regionalni lider u proizvodnji takvih namirnica.

default

Šerijatski zakon muslimanima, između ostalog, nalaže što je zabranjeno jesti i piti. Kako bi život bio lakši, dozvoljeni prehrambeni proizvodi nose halal pečat koji jamči da dotična namirnica ne sadrži za muslimane zabranjene tvari, prije svega svinjetinu, alkohol i GMO hranu. Takvih proizvoda hrvatskih tvrtki ima sve više na domaćim policama, a još više na onima izvan granica Hrvatske.

O kakvom se poslovnom potencijalu radi, govori i činjenica da je prošle godine svjetsko tržište halal proizvoda ostvarilo 635 milijardi dolara prometa od čega 66 milijardi u Europi. Primjerice, u Londonu postoji šest milijuna potrošača halal proizvoda od kojih su samo dva milijuna muslimani.

672 milijuna dolara izvoza

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, u Hrvatskoj je tada živjelo nešto manje od 57.000 pripadnika Islamske vjerske zajednice, što ne predstavlja izdašno tržište za halal proizvode i usluge, ali izvoziti se uvijek može pri čemu ne treba ići daleko. Prema riječima Aziza Hasanovića, ravnatelja hrvatskog Centara za certificiranje halal kvalitete, bosansko-hercegovačka prerađivačka industrija nije u stanju zadovoljiti domaće potrebe za halal proizvodima.

To su prepoznale i iskoristile gotovo sve veće hrvatske tvrtke koje se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda, ali i pokoja manja. „Neke bosanskohercegovačke firme imaju certifikat, neke nemaju. Hrvatska čak ima mnogo više certificiranih proizvoda nego Bosna i Hercegovina tako da je menadžment hrvatskih tvrtki dalekovidniji glede toga. Sve firme koje čine okosnicu hrvatske prehrambene industrije imaju svoja postrojenja u BiH i po automatizmu se njihovi proizvodi certificiraju i ondje“, govori Hasanović.

Halal Lebensmittel aus Kroatien

Halal proizvodi

Da je Bosna i Hercegovina plodno tlo za hrvatske proizvode s halal znakom govori i podatak iz prošlogodišnje ankete agencije zadužene za certificiranje halal proizvoda u BiH koji kaže da 74 posto tamošnjih građana vodi računa o onom što troši i konzumira i inzistira da namirnice budu označene halal znakom. Prema podacima do kojeg je došao hrvatski Centar 2009. godine iz Hrvatske je izvezeno halal proizvoda u vrijednosti od 672 milijuna dolara, dok podaci za prošlu godinu nisu na raspolaganju. Primjerice, iz koprivničke Podravke kažu da posjeduju halal certifikat za tri proizvoda - goveđi gulaš, kokošju i pileću paštetu. Goveđi gulaš izvoze u Englesku, Italiju, Švedsku i Njemačku, a paštete u Italiju i Švedsku.

Podaci kažu da trenutno u Hrvatskoj postoji oko 2.000 proizvoda koji dolaze od strane 23 proizvođača s halal certifikatom kojeg dodjeljuje hrvatski Centar za certificiranje halal kvalitete osnovan početkom siječnja prošle godine od strane Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Aziz Hasanovic

Aziz Hasanović- ravnatelj Hrvatskog centra za certificiranje halal kvalitete

I hotel može biti halal

Halal znak može nositi pileći batak, pureća pašteta, kava, čokolada, med, voda, čaj, džem od šljiva, zapravo bilo koji prehrambeni proizvod bez muslimanima zabranjenih sastojaka. No halal proizvod je mnogo širi pojam pa postoji i halal bankarstvo i ugostiteljstvo pa tako i hoteli s halal certifikatom. U certificiranju hotela postoje tri kategorije – A, B i C kategorija.

Za onu najblažu, A kategoriju, od hotela se traži da ima odvojene stolove u blagovaonicama, odvojene linije u kuhinjama, traži se da sobe u kojima bi muslimani odsjedali imaju označen smjer Kible, tj. smjer jugoistoka prema kojem musliman treba biti okrenut tijekom molitve. Traži se i čista prostirka za obavljanje molitve i Kur´an. Trenutno postoji nekoliko takvih hotela na otoku Krku, no interes za certifikatom među hotelijerima je sve veći, a pokazao ga je i zagrebački hotel Esplanada.

Hrvatska kao regionalni lider u proizvodnji halal proizvoda

Proizvodi koji su se okitili halal certifikatom podložni su kontroli bilo da se ona vrši u proizvodnim pogonima ili u za to određenim institutima gdje se obavlja analiza već certificiranih proizvoda na svinjsko meso, svinjsku mast i proteine, alkohol i GMO hranu. Hasanović kaže da kontrole i analize do sada nisu pokazale da neki od halal proizvoda to zapravo nije. „Na budućnost halala u Hrvatskoj gledamo vrlo optimistično jer se on sve više prepoznaje kao jedan od projekata u kojem bi Hrvatska mogla postati regionalni lideru proizvodnji halal proizvoda. Ako uzmemo države bivše Jugoslavije, najviše je naših tvrtki s oznakom halala.“, zaključuje Hasanović.

Islamisches Zentrum Zagreb

Islamski centar u Zagrebu

Za kraj treba još jednom reći da pitanje jela i pića u islamu nije pitanje dobre volje, već zakona kojeg se valja držati. Na internetskim stranicama hrvatskog Centra za certificiranje halal kvalitete stoji da Kur´an posvećuje 119 redaka jelu i piću. Devedeset redaka posvećeno je dozvoljenim ili halal jelima i pićima, a 29 Kur´anskih redaka donosi određene zabrane glede jela i pića. Iz tih redaka vidljiva je stroga zabrana, tj. haram svinjskog mesa i svih proizvoda koji se dovode u vezu s tim, alkohola i svih proizvoda koji se dovode u vezu s tim.

Haram je i krv, konzumiranje mesa životinje koje je zaklano u nečije drugo ime, a ne u ime Boga, konzumiranje mesa životinja koje su zadavljene, pretučene, strmoglavljene, probodene rogom, načete od zvijeri i onih koje su žrtvovane na žrtvenicima. Pored gore navedenih zabrana postoji i zabrana konzumiranja mesa životinja koje imaju kandže. Muslimanima je zabranjeno konzumirati meso domaćih magaraca, zabranjeno je jesti meso životinja koje jedu nečist. Zabrana se odnosi i na životinje koje su ogavne kao što su razne vrste insekata.

Autor: Goran Prokopec

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić