1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Hrvatski ili srpski Nikola Tesla?

Vječiti spor oko toga je li Tesla bio hrvatski ili srpski znanstvenik je jedna od tema kojom se bave listovi na njemačkom jeziku. Tisak piše opširno i o "izborima u podijeljenoj zemlji" - Makedoniji.

Nikola Tesla

Nikola Tesla, veliki izumitelj, koji je najveće znanstvene uspjehe slavio u SAD-u

"Komu pripada genijalni znanstvenik, koji je prijavio više od 700 patenata?" To pitanje u svome članku o Nikoli Tesli postavlja austrijski list Vorarlberger Nachrichten. List navodi da je "Nikola Tesla jedan od najgenijalnijih izumitelja svih vremena. Sada, 70 godina nakon njegove smrti, Srbija i Hrvatska se svađaju oko prava za tog znanstvenika, iako je Tesla skoro sve izumio u Sjedinjenim Američkim Državama."

Taj austrijski list napominje da je Tesla rođen u Smiljanu, kod Gospića, u obitelji srpskog pravoslavnog svećenika. Da su njegove životne postaje u Europi bile pohađanje gimnazije u Karlovcu, nedovršeni studiji u Grazu i Pragu, zaposlenja u Budimpešti i Parizu, da bi ga njegov put na koncu doveo u New York.

Svađa oko Teslinog pepela

Nakon osnivanja tvrtke "Tesla Electric Light and Manufacturing Company", koja je propala, Tesla je osnovao "Tesla Electric Company", nakon čega je nastajalo sve više patenata, napominje list Vorarlberger Nachrichten i u članku pod naslovom "Svađa oko Teslinog pepela" dodaje da se taj znanstvenik pred kraj svoga života sve više povlačio iz javnosti i da je u starosti od 86 godina preminuo u svojoj sobi u hotelu New Yorker.

Nikola Tesla u laboratoriju - ilustracija

Teslini izumi su ga proslavili - ne na Balkanu, već u Sjedinjenim Američkim Državama

"Urna s Teslinim pepelom se od 1957. nalazi u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu. Svađa oko toga komu ona doista pripada je počela prije desetak dana, kad je hrvatski parlament (Sabor, op.a.) odlučio da se 10. srpnja - Teslin rođendan - ubuduće slavi kao Nacionalni dan Nikole Tesle. Vlada Srbije je međutim već u ožujku sa Srpskom pravoslavnom crkvom potpisala ugovor, prema kojemu bi se urna s pepelom 'najvećeg sina Srbije' iz Muzeja trebala prebaciti u Hram Svetog Save. Pritom Tesli religija nikad nije bila važna. A u srpskom pravoslavlju kremiranje mrtvaca važi kao grijeh. Zbog toga su se desetine tisuća Srba protivile u socijalnim mrežama i medijima, navodeći da planirano premještanje urne nije ništa drugo doli 'sramota i bezakonje'. Srpskog patrijarha Irineja to ne brine. Jer Teslin grob u Hramu će privući brojne turiste. Tako se razmišlja i u Hrvatskoj te se već na autocesti u smjeru mora reklamira posjet Teslinom rodnom kraju. Pritom je danas zaboravljeno da za života toga genija nitko nije vjerovao u njega", zaključuje list Vorarlberger Nachrichten.

Skopje 2014: arhitektonski Disneyland

"Makedonija: izbori u podijeljenoj zemlji", naslov je članka, u kojemu se austrijski Die Presse osvrće na stanje u Makedoniji povodom prvog kruga predsjedničkih izbora ovog vikenda (13.4.). Die Presse navodi se ta zemlja bori s "etničkim napetostima, pritisku susjeda i jednim autoritarno djelujućim premijerom". Pritom se taj list osvrće i na sporni projekt "Skopje 2014", u okviru kojeg je središte glavnog grada pretvoreno u "šumu spomenika", kako to navodi Die Presse: "Patosu novih raskošnih građevina tog arhitektonskog Disneylanda uz obale Vardara se pridružuju poruke izbornih boraca. U nedjelju se održava prvi krug predsjedničkih izbora, dva tjedna kasnije, istodobno s drugim krugom, slijede parlamentarni izbori. Ali, preokret na bolje skoro da nije niti na vidiku."

Mazedonien Denkmal Alexander der Große in Skopje

Spomenik Aleksandru Velikom je samo jedan od brojnih spomenika, koji - za neke "krase", a za druge "unakazuju" središte Skopja

Die Presse dalje pojašnjava da je ta zemlja s dva milijuna stanovnika već od 1991. neovisna država, ali da je konstantno prate problemi: "Srpski susjedi makedonskim pravoslavcima osporavaju pravo na vlastitu crkvu, mnogi Bugari čak i na vlastiti jezik. A Grci Makedoniji zbog njihove istoimene provincije osporavaju pravo na vlastito ime - i blokiraju približavanje NATO-u i Europskoj uniji. Uz svo to zlo dolazi i da se ta zemlja bori ne samo s napetostima između makedonskog većinskog stanovništva i Albanaca, već ima i jednog premijera, koji sve više vlada autoritarno."

Pod Gruevskim se Makedonija udaljila od Europe

O tom autoritarnom stilu vladanja Nikole Gruevskog piše na svome online portalu i njemački radio Deutschlandfunk (DLF), koji ujedno napominje da Makedoniji nije pomogla ni činjenica da cijeli svijet grčki tvrdoglavi stav po pitanju imena smatra "iracionalnim".

Nikola Gruevski

Nikola Gruevski

Time je došlo do izolacije Makedonije u euroatlantskim integracijama, a ta izolacija "vodi do jedne vrste bespomoćnosti i predaje nas jedinom gospodaru, koji nam još ostaje", kako to je to izjavila profesorica filozofije Katerina Kolozova. A jedini gospodar je vlada na čelu s premijerom Nikolom Gruevskim, nastavlja dalje Deutschlandfunk: "Pod vladavinom Gruevskog i njegove stranke VMRO se zemlja ponovno udaljila od Europe. Ukoliko vladi jedan izborni rezultat ne odgovara, pokušava se toliko dugo ponovno birati, dok 'upali' pravi rezultat."

DLF u nastavku prenosi i kritike oporbenjaka da se više ne može ništa reći protiv vlade u toj zemlji, kao i da ona kontrolira medije i pravosuđe. Taj njemački radio se na svome portalu osvrće i na međuetničke probleme koji su u Makedoniji vidljivi između Makedonaca i Albanaca, navodeći da puno toga dijeli te dvije etničke skupine, ali da ima i elemenata koji ih povezuju te da su najvažniji povezujući elementi upravo EU i NATO.

Pogledajte video 05:02

Sporni spomenici Makedonije

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Nenad Kreizer

Audio i video zapisi na tu temu