1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Hrvatska u EU – istorijska dimenzija

Hrvatska je i zvanično 28 članica Evropske unije. Ulazak Hrvatske u EU je jedna od tema kojom se bave komentatori njemačke dnevne štampe. Oni navode dobre i loše strane hrvatskog članstva u evropskoj familiji.

Povodom ulaska Hrvatske u EU list „Frankfurter Rundschau“ postavlja nekoliko pitanja:

„Da li je Evropi, koja se nalazi usred svoje najveće krize, potrebna nova članica? Pri tome još i poslijeratna zemlja sa dugoročnom privrednom krizom? Nažalost, u pravu je onaj ko ukazuje na izvoznu slabost nove članice i njenu visoku nezaposlenost i zaduženost. Međutim, nije u pravu onaj ko iz svega toga zaključuje da Hrvatska i ostale `teške otadžbine´ u jugoistočnoj Evropi trebaju ostati napolju. Ako se sa strategijskog papira brišu zemlje koje žele ući u EU, to ne znači da se one brišu i sa geografske karte. One ostaju gdje jesu i postaju uočljivije. Njihovi problemi su napolju veći nego unutra i od njih nas neće dijeliti niti Okean niti Rio Grande“, smatra komentator lista „Frankfurter Rundschau“.

Bez obzira na slavlje, Hrvati su ipak skeptični, bar tako pokazuju ankete+

Bez obzira na slavlje, Hrvati su ipak skeptični, bar tako pokazuju ankete

Sličnog je mišljenja i komentator lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

„Odluka EU da integriše balkanske zemlje i svoja vrata drži otvorenim je ispravna. Geopolitički nema bolje opcije. Kritike zaslužuje popustljivost prema tim, očigledno, slabim zemljama. Greške koje su napravljene prijemom Rumunije i Bugraske su u međuvremenu javno priznate. Međutim, ponovljene u slučaju Hrvatske. Zbog pritiska jakog lobija u Njemačkoj i Austriji se popustilo tamo gdje se nije smjelo popuštati: u borbi protiv korupcije“, piše u listu „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

Evropske nade

List „Süddeutsche Zeitung“ piše da se mnogi Hrvati nadaju da će pritisak iz Brisela voditi ka privrednom oporavku, smanjenju korupcije i da će se sudski procesi završavati za nekoliko mjeseci, a ne nekoliko godina.

„Članstvo u EU će u zemlju, koja je nekoliko godina bila u ratu, donijeti više stabilnosti. I to ne samo u odnosima prema bivšem ratnom protivniku – Srbiji. Hrvatskim nacionalistima će život u EU tađođer biti teži. Međutim, i za ostale balkanske zemlje je put u pravcu Brisela težak, ali nije nemoguć. Najveći post-jugoslovenski problem, skoro nefunkcionalna Bosna i Hercegovina, još uvijek nije riješen. Niko ne zna kako će se ponašati srpski i hrvatski nacionalisti koji bi BiH najradije i dalje dijelili kada se sa ulaskom u EU privredna kriza ne smanji nego poveća. "

Hrvatska je 28 članica EU

Hrvatska je 28 članica EU

"O suočavanju sa ratnom prošlošću ili sa vlastitim ratnim zločinima se u Hrvatskoj malo govori isto kao i u Srbiji. Bez tog suočavanja neriješeni problemi na zapadnom Balkanu ulaskom u EU će biti samo gurnuti u stranu, ali ne i riješeni. Bez obzira na sve skepse, evropskom proširenju na Balkan nema alternative. Na Hrvatskoj je sada da iz ulaska u EU napravi pozitivnu stvar i ostalim balkanskim zemljama pokaže put“, smatra komentator lista „Süddeutsche Zeitung“ .

List „Tageszeitung“ piše da u Hrvatskoj ulazak u EU ima istorijsku dimenziju. Za demokratske, proevropske i slobodno se može reći antifašističke snage je veliko zadovoljstvo biti ravnopravan sa ostalim članicama EU. Hrvatska je položila ispit o demokratskoj zrelosti. Međutim, kada je riječ o slavlju, primjeti se suzdržanost. Ne samo zbog stava Angele Merkel koja nije došla na svečanost u Zagreb. Niko u Hrvatskoj sada nema velikih iluzija. Ulaskom zemlje u EU privredni i socijalni problemi neće nestati“, piše u listu „Tageszeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić