1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska – Srbija: može, ali poslije 27. Aprila

Srbija je u završnim argumentima pred Međunarodnim sudom pravde, zatražili da se sud proglasi nenadležnim za razmatranje spora koji je Hrvatska pokrenula 1999. godine. Alternativa – nadležnost od 27. 4. 1992. godine.

Predstavnici Hrvatske će svoje završne argumente izneti danas (30. 5. 2008)

Predstavnici Hrvatske će svoje završne argumente izneti danas (30. 5. 2008)

Hrvatska je optužiča Srbiju za kršenja Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida u ratu 1991. - 1995. godine. Alternativno, Srbija traži da Sud ne prihvati da je nadležan za zločine počinjene prije 27. aprila 1992. godine kada je SR Jugoslavija zvanično konstituisana kao država.

Pravni zastupnici Srbije su odgovarali na argumente Hrvatske, čiji su predstavnici u prvoj rundi rasprave ukazivali na sličnosti “u slučajevima hrvatskog i bosanskog genocida”. Predstavnik Beograda, profesor Tibor Varadi/Varady je ukazao da je “slučaj Bosne završen” i da su postojanje genocida utvrdili kako najviši svjetski sud tako i Haški tribunal. Što se tiče Hrvatske, rekao je Varadi, u Tribunalu “nije bilo optužbi za genocid.”

„I Hrvatske snage su učestvovale u ratu na teritoriji BiH“

9. 11. 1993. godine su hrvatske snage srušile Stari most u Mostaru

9. 11. 1993. godine su hrvatske snage srušile Stari most u Mostaru

Profesor Varadi priznaje da “postoji veza između različitih konflikta u bivšoj Jugoslaviji” ali ukazuje da tu vezu ne čini samo namjera tadašnjeg Miloševićevog režima da stvori Veliku Srbiju. U tom kontekstu je iz jedne od tribunalovih presuda citirao dio u kojem se konstatuje da su “oružane snage Republike Hrvatske učestvovale u ratnom sukobu na teritoriji Bosne i Hercegovine”.

Predstavnici Srbije su odgovorili i na druge argumente koje je Hrvatska iznijela u prilog tezi da je Međunarodni sud pravde nadležan za ovaj spor. Po tvrdnjama Vladimira Đerića, pravnog zastupnika Srbije, najviši svjetski sud je 2004. godine u sporu koji je Srbija pokrenula protiv zemalja članica NATO, već jednom presudio da je nenadležan. Ako bi sada prihvatio argumente Hrvatske, “sud bi Srbiji dao dva odgovora na isto pitanje”. Profesor Varadi je ukazao i na "nedoslijednosti" u stavu Hrvatske u odnosu na status SRJ u UN. Prije nego što je u junu 1999. godine pokrenula spor, Hrvatska je, prema Varadiju, koristila svaku priliku da ospori kontinuitet SRJ sa bivšom SFRJ, kao i njeno članstvo u Ujedinjenim nacijama i status u Međunarodnom sudu pravde. Promjena stava koja je nastupila, primijetio je Varadi, nije posljedica “političkih promjena već promijenjenih interesa Hrvatske”.