1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Hrvatska se moli za svog heroja"

Zagrebu prijete političke turbulencije, ukoliko Haški sud osudi generala Antu Gotovinu, piše danas njemačka štampa. Listovi navode da većina ljudi u Hrvatskoj na Gotovinu gleda kao na heroja i oslobodioca.

default

Ante Gotovina

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše: "Nijedan proces za ratne zločine nije uznemirio hrvatsku javnost, kao proces trojici hrvatskih genarala, čiji se epilog očekuje sutra. Popularnost optuženih generala nije opala i izdržala je sve političke turbulencije, isto kao i teza da se u Hagu sudi cijeloj Hrvatskoj. Oštre kritike na račun sudskog procesa stigle su i od Komisije hrvatske biskupske konferencije "Iustitia et pax". Biskupi su doduše tražili post za pravednu presudu i pozvali na molitvu, umjesto na proteste, ali oni nisu ostavili prostora sumnji u svoj stav. Tribunal po njihovom mišljenju nije uzeo u obzir da je Hrvatska bila žrtva srpske agresije.

Mutmaßlicher Kriegsverbrecher Ante Gotovina vor UN-Tribunal

Gotovina u Haškom tribunalu

Ovaj stav više prevladava u hrvatskoj javnosti, nego zajedničko saopštenje 19 nevladinih organizacija u Zagrebu. I oni su pozvali građane da sačuvaju mir, istakavši da je Oluja okončala ustanak jednog dijela Srba. Ali istakli su i da je ta operacija imala i svoje tamne strane u koje spadaju pljačke, paljevine i ubistva. Više od 600 civila je ubijeno, više od 22.000 kuća zapaljeno i više od 150.000 hrvatskih građana srpske nacionalnosti moralo je napustiti zemlju. Ko god da je počinio zločin, mora za to odgovarati, kaže se u saopštenju hrvatskih nevladinih organizacija, prenosi Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Krivica - kristalno jasna

Die Welt na istu temu dodaje: "Za oslobađajuću presudu bivšem legionaru Katolička crkva poziva svoje stado na post i molitvu. Udruženja hrvatskih veterana rata za naredni vikend već planiraju slavlje za svog "nacionalnog heroja" Antu Gotovinu, polazeći od pretpostavke da će biti oslobođen. Ali, vrlo je neizvjesno hoće li 55-godišnji general kao slobodan čovjek sutra (15.4.2011.) napustiti ćeliju Haškog tribunala. Tužba smatra da je njegova krivica za protjerivanje nekoliko desetina hiljada krajinskih Srba kristalno jasna. I danas se u Hrvatskoj vojna akcija Oluja posmatra kao prekretnica nacionalnog, oslobodilačkog rata protiv srbijanskih agresora. U susjednoj Srbiji se na Oluju gleda kao na najveće etničko čišćenje u ratovima na području bivše Jugoslavije. Beograd je pred Međunarodnim sudom pravde podigao tužbu protiv Hrvatske za genocid. Hrvatska je žrtva srbijanskih agresora i ratnih zločinaca, smatra Biskupska konferencija u Zagrebu.

Ante Gotovina vor Kriegsverbrechertribunal in Den Haag

Većina javnosti u Hrvatskoj sa strepnjom očekuje presudu

Uokvirene slike generala Gotovine prkose po hrvatskim izlozima i vitrinama. Uloga nacionalnog heroja nije bila Gotovini, rođenom u Tkonu kod Zadra, predodređena od rođenja. Sa 16 je prvi put napustio domovinu. Nakon kratke mornarske karijere, koju je počeo sa 16 godina, slijedi sa 18 ulazak u Francusku legiju stranaca. On se kao profesionalni ratnik borio u Džibutuju i Kongu. Nakon preuzimanja francuskog državljanstva, Gotovina je radio za mnoge sigurnosne službe, čak je jedno vrijeme bio čuvar ekstremnog desničara, opozicionog političara Jean Marie Le Pena. Zbog krađe dijamanata 1986. godine kratko je bio u zatvoru. Krajem 80-tih Gotovina je obučavao mnoge paravojne formacije u Južnoj Americi, prije nego se 1991. godine vratio u svoju domovinu. Hrvatskoj vojsci tada su trebali iskusni ratnici. Krajinski Srbi su 199. godine, kao reakciju na nezavisnost Hrvatske, proglasili Republiku Srpsku Krajinu.

Četnici i paravojne jedinice postavili su sebi kao ciljeve etničko čišćenje i pripajanje Srpske Krajine matici. Nakon progona hrvatskih civila u ljeto 1995. uslijedio je protivudar. U roku od nekoliko dana HV je počistila ne samo trupe krajinskih Srba, izazivajući izbjeglički val ogromnih dimenzija: 200.000 Srba napuštalo je domove u zaleđu Dalmacije. Da bi se spriječio njihov povratak, sistematski su im razarane kuće. Stoga se u optužnici Franjo Tuđman i Ante Gotovina ocjenjuju kao ključne osobe koje su vukle konce u "kriminalnom poduhvatu" čiji je cilj bio trajno protjerivanje Srba sa tih prostora. Čak je i hrvatska premijerka Jadranka Kosor ubijeđena da će Gotovina biti oslobođen. "Pokazaće se da je Hrvatska vodila pravedan oslobodilački rat!", prenosi Die Welt.


Autor: Jasmina Rose
Odg. urednik: Mehmed Smajić