Hrvatska sa zebnjom očekuje izricanja presude svojim generalima

Nesumnjivo, prevladavajući stav hrvatske javnosti je da se radilo o oslobodilačkoj akciji, o čemu svjedoče i nedavne ankete prema kojima više od 60 posto građana vjeruje da će presude biti oslobađajuće. No, da se radi više o optimizmu, a manje o stvarnom uvjerenju, svjedoči stav udruga sudionika domovinskog rata koje smatraju da presude neće biti oslobađajuće, zbog čega su dan nakon izricanja presuda najavljeni braniteljski prosvjedi. I dok branitelji najviše brinu o posljedicama koje bi za Hrvatsku moglo imati prihvaćanje teze da je Oluja bila zločinački pothvat, udruge civilnog društva upozoravaju na slojevitost cijelog slučaja, a u haškoj presudi vide mogući poticaj za daljnje procesuiranje ratnih zločina na prostorima bivše Jugoslavije.

Hrvatski građani podupiru procesuiranje ratnih zločina

Voditeljica Documente - Centra za suočavanja s prošlošću , Vesna Teršelić kaže da je hrvatsko društvo podijeljeno oko haških suđenja, ali i oko drugih pitanja. Ako izuzmemo sadašnju naelektriziranu situaciju nekoliko dana prije izricanja presuda, hrvatski građani ipak podupiru procesuiranje ratnih zločina. Takvo uvjerenje temelji na istraživanjima javnog mnijenja koja su još 2006. godine pokazala da više od 60 posto građana podupire procesuiranje ratnih zločina, bez obzira tko ih je počinio i bez obzira na nacionalnu pripadnost žrtava. Ipak, kada dođe do konkretnih suđenja, kao što je suđenje trojici hrvatskih generala ili u slučaju suđenja za zločin na Ovčari protiv Šljivančanina, Mrkšića i drugih, onda ta potpora pada. Kada se radi o Gotovini, Markaču i Čermaku, zbog dugogodišnje kampanje u kojoj se uvijek iznova naglašava da je Haški sud pristran, imamo situaciju u kojoj je atmosfera jako naelektrizirana, a možemo govoriti i o predizbornim govorima i dodatnoj politizaciji.

Teršelić govori i o pomanjkanju razumijevanja da se u Hagu sudi trojici hrvatskih generala te da sam tribunal kao i sudovi u Hrvatskoj koji godišnje provedu oko 20 postupaka suđenja za ratne zločine doprinose individualizaciji krivnje i utvrđivanju činjenica oko ratnih zločina.

Zbog svega toga javnost sa zebnjom i napetošću očekuje presudu, kaže šefica Documente upozoravajući da su tijekom i nakon Oluje počinjeni zločini većinom nad civilima. Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora, njih čak 600 je ubijeno.

Na sljedećoj stranici čitajte o tome tko podsjeća na težinu zločina.

Čermaku i Markaču manja potpora javnosti nego Gotovini

Kada govorimo o podršci javnosti generalu Gotovini, Teršelić ne vidi velike promjene unatrag nekoliko godina. Potpora mu je bila velika, a i danas je. Istovremeno, uspoređuje, generali Čermak i Markač nemaju sličnu potporu.

„Vrlo vjerojatno se u javnosti iskristaliziralo mišljenje da oni navodi iz optužnice o počinjenim zločinima, posebice u dijelu gdje se govori o konkretnim zločinima u općinama Knin, Kistanje, Ervenik i Donji Lapac, govore da su se ti zločini naprosto dogodili, a da generali nisu reagirali na njih, što je imalo itekako veze sa specijalnom policijom“, misli Teršelić.

Činjenicu da je tako malo zločina procesuirano u Hrvatskoj povezuje s tim da policija nije napravila sve potrebne korake u predistrazi i navodi slučaj ubojstva šestoro civila u Gruborima za što je optužnica protiv trojice pripadnika specijalne policije podignuta tek nakon pet godina.

„U javnosti postoji vrlo jasna razlika u percepciji. S jedne strane je general Gotovina kojega se slavi kao heroja, a s druge su Čermak i Markač za koje se misli da su vrlo vjerojatno povezani sa zločinima“, kaže ova mirovna aktivistkinja.

Nadalje objašnjava da su uz Gotovinu prvenstveno branitelji, njih čak pola milijuna prema Registru branitelja, i njihove obitelji. To je ogromna podrška, ako znamo da hrvatska ima tek nešto više od 4 milijuna stanovnika, a Teršelić procjenjuje da je svaki četvrti građanin Hrvatske izravno povezan s nekim od sudionika Domovinskog rata. Uz to, skoro da ne postoji politička stranka čiji čelnici nisu u zadnjih tjedan dana govorili o ispolitiziranosti Haškog suda. U kreiranju javnog mišljenja aktivno sudjeluju i hrvatski biskupi pa je vrlo širok spektar podrške.

Malo tko podsjeća na težinu zločina

„Nema puno onih koji ovih dana podsjećaju na težinu počinjenih zločina jer postoji nekoliko dimenzija. S jedne strane, Oluja je oslobodila okupirano hrvatsko područje i stvorila sigurnosne pretpostavke za život na njemu. Omogućen je povratak prognanika koji su protjerani 1991. godine u etničkom čišćenju. S druge strane, spaljeno je više od 22 tisuće kuća, cijela sela, ubijeni su civili. Hrvatsku je napustilo više od 150 tisuća njenih stanovnika, što na poziv 'krajinskih vlasti', što iz straha za vlastitu sigurnost“, podsjeća Teršelić.

Zbog svega toga, misli naša sugovornica, velik dio javnosti nekritički vidi Gotovinu samo kao heroja. Jer, nije lako sagledati Oluju kao oslobodilačku akciju, a s druge strane voditi računa o zločinima koji su se dogodili i posljedicama koje su vidljive i danas kroz napuštena mjesta u koja su se vratili tek starci koji su možda u međuvremenu i preminuli.

Na sljedećoj stranici čitajte kako je zakazala javna televizija.

Zakazala javna televizija

Kada govori o utjecaju hrvatskih medija na stav javnosti o haškim suđenjima, Teršelić misli da prvenstveno javna televizija nije dobro odradila svoju zadaću. Čak i suđenje trojici generala se neredovito pratilo. Hrvatska televizija jedina u regiji nije preuzimala tjedne agencijske emisije posvećene radu tribunala.

„Hrvatska javnost je loše informirana o tijeku suđenja. Građani nisu mogli pratiti svjedočenja i jednostavno nemaju pravu informaciju o težini počinjenih zločina za stvaranje kvalificiranog mišljenja. Uz sve to, ni sam tribunal na svojim stranicama nije objavljivao transkripte na hrvatskom, već isključivo na engleskom jeziku“, zaključuje Teršelić.

Jedan od najglasnijih braniteljskih vođa, ratni načelnik Stožera specijalne policije MUP-a i predvodnik nedavnih braniteljskih prosvjeda Željko Sačić haške procese povezuje izravno s politikom proteklih hrvatskih vlada. Upravo je on inicirao prosvjedni skup koji će se održati u subotu, 16. travnja, u 12 sati na zagrebačkom Trgu bana Jelačića pod motom „Za domovinu“. Kaže, ne želi nerede, ali s njega će branitelji poslati jasnu poruku hrvatskoj vladi čiju politiku spram Haga nazivaju podaničkom i izdajničkom.

Ne treba zaboraviti da je veliki dio braniteljskih udruga otklonio mogućnost prosvjedovanja, no razlog tomu nije poruka generala Gotovine koji ne želi prosvjede, već činjenica da su financirane izravno iz Banskih dvora, objašnjava Sačić. Sam Sačić je nedavno najavio ujedinjavanje rascjepkanih desnih stranaka u novu hrvatsku desnicu, no odbacuje medijske navode kako branitelje iskorištava za svoju političku kampanju.

Za Deutsche Welle naglašava rezultate ankete koju je objavila Hrvatska televizija, a prema kojoj čak 73 posto građana podupire protuvladine braniteljske prosvjede. Kaže, to može smatrati unisonim stavom, no vjeruje da će se taj broj popeti i iznad 80 posto, ako u Hagu bude izrečena osuđujuća presuda.

Pravedno suđenje ili revizija povijesti?

„Svaki hrvatski građanin zna povijesnu istinu, a ta je da je Domovinski rat Hrvatskoj bio nametnut, a da je akcija oluja bila pravedna, opravdana i utemeljena na međunarodnom pravu. To je bila obrambena akcija protiv okupacijske sile agresorske Srbije, Crne Gore bivše Jugoslavenske narodne armije i dijela pobunjenog srpskoga pučanstva“, kaže Sačić i dodaje da zbog toga branitelji ne mogu pristati na izjednačavanje žrtve agresije i agresora kroz haško revidiranje povijesti. Ovaj branitelj smatra da je to dominantan stav u hrvatskoj javnosti koji daje legitimitet braniteljskim prosvjedima i najavljuje da će učiniti sve da demantiraju i raskrinkaju podaničku politiku koja se u Hrvatskoj vodi, a koja je, prema njemu, dopustila da legitimna obrambena akcija bude proglašena zločinačkim pothvatom.

„Kao da smo se mi, nas 210 tisuća sudionika Oluje, udružili da bi provodili etničko čišćenje! Umjesto da kao u svakoj civiliziranoj državi, branitelje slavimo, nas će proganjati i jednog po jednog suditi po zapovjednoj odgovornosti. Ako nas proglase ratnim zločincima, što će ljudi u Europi reći? Što će Nijemci pomisliti o nama? Ispast će da je Hrvatska nastala na zločinu“, zabrinut je Sačić.

Na sljedećoj stranici čitajte kako će presuda odrediti sudbinu hrvatskog naroda.

Oluja je spriječila genocid u bihaćkom džepu

Kako tumači, Oluja je pokrenuta da bi se spriječila još jedna Srebrenica, ali daleko većih razmjera i to u bihaćkom džepu u kojem je bilo nekoliko stotina izbjeglica i građana. Upravo je Oluja spriječila pad bihaćkog džepa u kojem bi se dogodio strašan pokolj, tumači braniteljski vođa pitajući se što bi tada Europa rekla.

„To su altruistički i nezabilježeni modeli prijateljstva među narodima, a danas bi trebali nositi stigmu agresora u tuđoj državi i počinitelja etničkog čišćenja u vlastitoj. Na to nećemo pristati“, kaže Sačić uvjeren da bi haške presude mogle pokrenuti neviđeni val nezadovoljstva.

Za razliku od Vesne Teršelić iz Documente, Sačić je zadovoljan načinom na kojeg su hrvatski mediji pratili haška suđenja. Smatra da su čak i mediji skloniji HDZ-u i aktualnoj vladi veliki saveznici braniteljima koji će javno iskazati nezadovoljstvo.

Presuda određuje sudbinu hrvatskog naroda

Presuda, uvjeren je Sačić, neće biti oslobađajuća. Nada se da sud neće prihvatiti najtežu inkriminaciju haškog tužiteljstva prema kojoj je Oluja udruženi zločinački pothvat s ciljem etničkog čišćenja.

„Ta je optužba sudbonosna fatalna za hrvatsku državu, narod, vojsku i branitelje. Bude li ona prihvaćena, to će biti sumrak međunarodnog prava, a mi ćemo ju shvatiti kao izravni napad na državni suverenitet i građane Hrvatske koji su se legitimno obranili i oslobodili od srpskog agresora. Odbaci li se ta inkriminacija, realno je za očekivati pojedinačne kazne za zapovjednu odgovornost. Oslobađajuće presude je teško očekivati“, kaže Sačić.

Autor: Siniša Bogdanić, Zagreb

Odg. urednik: Svetozar Savić