1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Hrvatska razjedinjenija nego ikad prije

Referendum u Hrvatskoj o definiciji bračne zajednice je jedna od tema kojom se bavi tisak na njemačkom jeziku. Listovi se osvrću i na 100. obljetnicu početka Prvog svjetskog rata, atentat u Sarajevu.

Austrijski Die Presse se u svome članku o referendumu o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene osvrće na veliki broj nezaposlenih u Hrvatskoj, napominjući da ni to bijedno gospodarsko stanje ne sprječava da se ta nova članica EU-a pomalo gubi u žestokim svađama o manjinama.

"Brak = žena + muškarac, tako glasi jednostavna jednadžba na plakatima pod siluetom jedne četveročlane idealne obitelji. Doduše, uvođenje istospolnih brakova u homofobnoj Hrvatskoj ionako nije na dnevnom redu. Ali preventivno je 750.000 Hrvata podržalo ovu od Katoličke crkve i oporbenog HDZ-a jako forsiranu inicijativu da se putem referenduma iznudi zapisivanje kršćanskog bračnog ideala u ustav. U uspjeh inicijative 'U ime obitelji' se gotovo i ne sumnja: prema anketama se dvije trećine građana žele izjasniti za. 'Ustav nije igračka', upozorava za to vrijeme protukampanja liberalnih medija i poznatih osoba. Aktivistice za borbu prava žena strahuju da bi uskoro mogli uslijediti slični zahtjevi za zabranu pobačaja ili umjetne oplodnje", piše Die Presse.

List tako napominje kako izgleda da je Hrvatska nakon dva desetljeća od kraja rata "razjedinjenija nego ikad prije. Ljudi više ne razumiju što se događa s njima, zašto je njima i zemlji tako loše, opisuje trenutačno raspoloženje pisac Igor Štiks. Usto dolazi i da 'uvijek kad je HDZ u oporbi, ta stranka pada u nacionalni patos i provodi strategiju 90-ih godina. A kad dođe na vlast, ne želi skoro ništa više da zna o tome', napominje Štiks", prenosi Die Presse.

100 godina od početka Prvog svjetskog rata

Pola godine prije 100. obljetnice od početka Prvog svjetskog rata i atentata na austro-ugarskog prestolonasljednika u Sarajevu, list Standard donosi o tome intervju s bosanskohercegovačkim piscem Muharemom Bazduljom. U intervjuu Bazdulj pojašnjava da je u bivšoj Jugoslaviji, prije ratova 1990-ih godina, atentat u Sarajevu bila gotovo jedina asocijacija, koju se u svijetu imalo na taj grad te da je sjećanje na atentat u socijalističkoj Jugoslaviji desetljećima bilo pozitivno.

Policija odvodi Gavrila Principa (desno) nakon izvršenog atentata na princa Ferdinanda

Policija odvodi Gavrila Principa (desno) nakon izvršenog atentata na princa Ferdinanda

"U povijesnim zapisima, u školskoj nastavi i u medijskoj percepciji su Mlada Bosna i Gavrilo Princip smatrani avangardom jedne ideje, koja je svoje ostvarenje pronašla u socijalističkoj jugoslavenskoj državi", kaže Bazdulj.

Strah u Srbiji da će biti glavni krivac za atentat u Sarajevu

Na pitanje o tome je li se ta percepcija promijenila nakon što je jugoslavenska ideja umrla krvavom smrću, Bazdulj odgovara da se ona u Bosni i Hercegovini počela mijenjati već krajem 80-ih:

Muharem Bazdulj

Muharem Bazdulj

"U Sarajevu je ta nova interpretacija veoma vidljiva: prvo je uklonjen spomenik Gavrilu Principu, ulice, koje su bile nazvane po njegovim pomagačima i kolegama, su preimenovane. Most, pored kojeg je izvršen atentat, također. Muzej preko puta mosta, koji se prvotno zvao Muzej Mlade Bosne, sada se zove Muzej Sarajevo 1978-1918, i posvećen je razdoblju austro-ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini." Bazdulj dodaje da se percepcija Austro-Ugarske utoliko promijenila kao da je to bila čista izviđačka misija, a ne okupacija: "Moglo bi se to čak analogno usporediti s američkom misijom u Iraku, koja navodno služi isključivo demokratizaciji. To nije tako, a to nije bilo isključivo tako ni u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austro-Ugarske."

Bazdulj dalje, na pitanje o tome kako se u Srbiji prisjećaju atentata u Sarajevu, obrazlaže kako se u Srbiji može primijetiti strah od povijesnog revizionizma: "U Beogradu se vjeruje da će se glavna krivnja ponovno pripisati Srbiji. Postoji strah da će se negativan imidž, koji Srbija ima nakon posljednjih ratova u bivšoj Jugoslaviji, takoreći naknadno prebaciti na početak 20. stoljeća."

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Snježana Kobešćak