Hrvatska počinje pristupne pregovore na jesen?

Hrvatskoj još treba vremena kako bi dokazala spremnost da detektira i uhiti generala Gotovinu, tako glasi među ostalim konstatacija glavne tužiteljice Haaškog suda zapisana u izvješću Vijeću sigurnosti UN-a, s kojim su suglasni i visoki diplomati Europske Unije. Stoga najnovije izvješće Carle del Ponte kojeg 13. ovog mjeseca podnosi Vijeću sigurnosti UN-a neće bitno poboljšati izglede Hrvatske da započne pristupne pregovore prije jeseni.

Doznaje se da je del Ponte u telefonskom razgovoru s predsjedavajućim Vijeća ministara Asselbornom prenijela uglavnom ono što je napisala u svojem izvješću i što je izjavila tijekom svojeg nedavnog posjeta Zagrebu, a to je da «pozdravlja akcijski plan premijera Sanadera, ali smatra da Hrvatskoj treba još vremena».

Izvješće glavne tužiteljice o Hrvatskoj napisano je još 25. maja i po svemu sudeći neće biti toliko pozitivno kako bi se moglo slutiti po izjavama del Ponte od 2. ovog mjeseca u Zagrebu.

«U Hrvatskoj ured Tužiteljstva i dalje ima nesmetani pristup dokumentima i svjedocima. Nažalost, ne može se izvjestiti o nekom velikom napretku u naporima koje poduzimaju hrvatske vlasti u ovom razdoblju koje obuhvaća izvješće da bi se locirao, uhitio i izručio Ante Gotovina. Ovi napori nisu niti fokusirani, niti uvjerljivi. Mnoge sumnje mogu se iskazati iskrenoj volji hrvatskih vlasti da uhite bjegunca. Dobrovoljna suradnja ostaje i dalje preferirana opcija» navodi u svojem izvješću Vijeću sigurnosti UN-a Carla del Ponte.

Nadalje u pismu se navodi kako je zabilježeno nekoliko incidenata u kojima su izmanipulirane osjetljive informacije s ciljem ometanja potrage za Gotovinom i istrage mreže potpore. Del Ponte ističe da je postojala i medijska kampanja osnovana na tajnim dokumentima koji su procurili u javnost ili pogrešnim interpretacijama sudskih dokumenata s ciljem diskreditiranja Haaškog suda. «To pokazuje da je mreža potpore generala Gotovine u institucijama aktivna te da protiv nje nisu poduzete odlučne mjere», navodi u izvješću del Ponte. Ona je istaknula da je hrvatska Vlada dala nova obećanja i sastavila akcijski plan koji «ima potencijala da snažno udari po mreži potpore Gotovine i dade opširne obavještajne informacije o boravku bjegunca, što može biti početak ozbiljne operacije», napisala je u svoje izvješću del Ponte i zaključila kako da je neophodno potrebno da hrvatske vlasti pokažu neophodnu odlučnost – ili će Gotovina biti doveden u Haag ili će hrvatske vlasti pružiti sve opširne informacije koje mogu dovesti do Gotovininog uhićenja. Glavna tužiteljica je na kraju konstatirala da se hrvatska suradnja s Haaškim sudom ne može opisati potpunom.

I predsjednik Haaškog suda Theodor Meron također u svom odvojenom izvješću navodi da je vrlo zabrinut zbog kontinuiranih propusta hrvatske Vlade da osigura izručenje Ante Gotovine u Haag. «Što se tiče stanja hrvatske suradnje, situacija ostaje ista kao u zadnjem isvješću, ona je dobra, osim kada govorimo o uhićenju i transfera Ante Gotovine, preostalog hrvatskog bjegunca» naglašava u svojem izvješću Theodor Meron.

Iz Luxembourga je potvrđeno da će Predsjedništvo proslijediti pismo glavne tužiteljice ostalim članicama i partnerima iz radne skupine za Hrvatsku. Iz bruxellskih i europskih krugova se doznaje da do sastanka radne skupine najvjerojatnije neće doći, jedino ako to zatraži Velika Britanija. Na idućem summitu Europske Unije očekuje se da će Vijeće pozdraviti napredak koji je postigla Hrvatska, no i europski diplomati uglavnom dijele mišljenje glavne tužiteljice da taj hrvatski napredak nije dostatan za otvaranje pristupnih pregovora te da Hrvatskoj treba još vremena. Premda nitko javno ne želi priznati, neslužbeno se čuju glasovi da se stvari oko Hrvatske sve više kompliciraju zbog francuskog i nizozemskog odbijanja ustava pa je stoga za očekivati da zemlje jugoistočne Europe moraju biti još uvjerljivije u ispunjavanju kriterija i provedbi reformi.

U Europskoj komisiji upozoravaju na činjenicu da je Turskoj obećan početak pregovora 3. oktobra. Stoga se slažu da Hrvatska ni u kojem slučaju ne bi smjela započeti pregovore s Turskom ili poslije nje. Stoga je početak pristupnih pregovora u septembru trenutno najizglednija formula za Hrvatsku.