1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Hrvatska Oluja "srušila mit o nepobjedivosti srpske vojske"

Mnogi analitičari tvrde da je Oluja briljantno izvedena vojno-redarstvena operacija koja je srušila ideju o „Velikoj Srbiji“ te označila početak kraja ratova u bivšoj Jugoslaviji i promijenila demografsku sliku regiona.

Petrinja 1995.

Petrinja 1995.

Sjedinjene države i evropski saveznici nisu se protivili uspostavi vojnog balansa na ratom pogođenim područjima bivše Jugoslavije, što je hrvatskom vojno-redarstvenom operacijom Olujom i učinjeno. Okupirana hrvatska područja su oslobođena, hrvatske snage su 5. augusta 1995. ušle u Knin, tadašnju prijestolnicu samoproglašene Republike Srpske Krajine, dok je Bihać, kojem je prijetila sudbina Srebrenice, deblokiran, kaže u komentaru za Deutsche Welle zagrebački vojno-politički analitičar Fran Višnar.

Ljeto 1991., hrvatski vojnici

Ljeto 1991., hrvatski vojnici

"To je promijenilo odnos vojnih snaga, a u BiH, što je najvažnije, došlo je do urušavanja koncepcije koju je njegovao Ratko Mladić da su formacije bosanskih Srba praktički nepobjedive, da ih ne može poraziti ni NATO. Armija BiH i jedinice Hrvatske vojske (HV) nastavili su operacije i taj saveznički zamah je bio takav da bi vjerovatno bila oslobođena Banja Luka, Prijedor i još širi teritorij. To, međutim, nije odgovaralo američkim strateškim interesima. Tako je otvoren put Dejtonu, a potom i mirovnom sporazumu", ističe Višnar.

Miloševićev savjet Milanu Martiću

Oluja je, kaže Višnar, slomila ideju o Velikoj Srbiji, dok inicijator pobune hrvatskih Srba, bivši haški optuženik Slobodan Milošević, ništa nije učinio da to spriječi. "Milošević je bio na odmoru kada su hrvatske snage ušle u Knin i kada je došlo do velikog egzodusa srpskog naroda s tih područja. U historijskom razgovoru sa Milanom Martićem koji ga je nazvao vapeći za pomoć, Milošević mu je odbrusio 'niste uspjeli izdržati ni šest dana, a sada želite da vas ja vadim iz te kaše'. Martić ga je onda zapitao šta da radi, na šta mu je Milošević odbrusio 'ubij se'", kaže Višnar.

Milan Martić se nije ubio i sada izdržava kaznu od 35 godina zatvora zbog ratnih zločina nad Hrvatima koje je počinio kao predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine.

No, zločina je bilo i tokom Oluje, ističe vojno-politički analitičar iz Sarajeva Đuro Kozar. "Oluja u prvoj fazi nije bila usmjerena na protjerivanje Srba iz Hrvatske, ali kako je tekla operacija, posebno u završnici, mnogo toga je izmicalo kontroli. U haškim optužnicama protiv hrvatskih generala (Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača) spomenuta su ubistva, progoni, deportacije i pljačke", kaže Đuro Kozar.

Dayton 1995.: Izetbegović, Tuđman i Milošević za pregovaračkim stolom

Dayton 1995.

Početak kraja Slobodana Miloševića

Oluja, a potom i operacija Armije BiH „Sana 95“, srušile su mit o nepobjedivosti srpske vojske, nakon čega je i Slobodan Milošević izgubio političku i vojnu moć nad Srbima u BiH i Hrvatskoj, kaže Đuro Kozar. "Politika Slobodana Miloševića imala je katastrofalne posljedice po Srbe izvan Srbije, naročito na one kninske i zapadnoslavonske. Milošević ih je podstrekavao, materijalno i vojno pomagao da budu realizatori tzv. Velike Srbije. I oni su mu vjerovali, ne znajući da će ih to skupo koštati", kaže Kozar.

Podaci o Srbima izbjeglim iz Hrvatske tokom operacije Oluja su različiti i često su predmet političkog manipuliranja. Posljedice Oluje su, prema tvrdnjama analitičara, dalekosežne. Demografska slika regiona bitno je promijenjena, jer je većina hrvatskih Srba izbjegla u BiH, manjim dijelom i u Srbiju, Hrvatska je uspostavila kontrolu nad svojom teritorijom (oblasti istočne Slavonije koje su kontrolirali Srbi mirno su reintegrirane) i stvorene su pretpostavke za okončanje rata na području bivše Jugoslavije.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorna urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije