1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Hrvatska nije dovoljno zrela za EU"

Njemački tisak bavi se ovog ponedjeljka (15.10.) nepovjerenjem zemalja članica Europske unije iz istočne Europe prema zajedničkoj valuti ali i argumentima pojedinih njemačkih političara zašto je Hrvatska nespremna za EU.

U članku pod naslovom "Hrvatska nije dovoljno zrela", Süddeutsche Zeitung (SZ) se osvrće na reakcije njemačkih političara povodom deficita Hrvatske koji je EU utvrdila u svome izvješću. Jedna od oštrih reakcija je stigla i od predsjednika Bundestaga Norberta Lammerta, koji je kazao da kritično gleda na pristup Hrvatske Europskoj uniji, planiran 1. srpnja naredne godine.

Norbert Lammert

Norbert Lammert kritizira daljnje proširenje

S tim u svezi se u komentaru SZ-a navodi da je Norbert Lammert dotaknuo tabu temu, koja već godinama štiti politiku proširenja Europske unije od iskrene diskusije. Dodaje se da će Europskoj uniji trebati još desetljeća da prebrodi i da se oporavi od pristupa pojedinih zemalja istočne Europe te da je sada važnije konsolidirati EU, nego i dalje širiti njezine granice i dalje.

Zemlje Balkana će Europskoj uniji pričinjati brige

"Samo, nažalost: Lammert je sa svojom primjedbom malo zakasnio. Tu diskusiju je Europa trebala voditi nakon problematičnog pristupa Rumunjske i Bugarske. Tada je postojala šansa da se pronađu alternative pristupu, koje bi se mogle ponuditi: na primjer sustav privilegiranih partnerstava. Ali kao što to često biva, Europskoj uniji je i tu nedostajala hrabrost za teške odluke. Europskoj uniji će još desetljećima zadavati brige činjenica da su zemljama Balkana, ali i Turskoj, bez daljnje debate pruženi izgledi za pristup. To EU može makar unekoliko spriječiti ako prestane da zemlje poput Hrvatske, iz čistog političkog oportunizma, proglašava zrelima za pristup, iako to nisu. Time bi EU uklonila i dio nepovjerenja s kojim mnogi u Europskoj uniji promatraju politiku pristupanja." - zaključuje se u komentaru SZ-a.

Zastava EU-a i drugih članica

Proširenje će Europskoj uniji još dugo pričinjati brige

Spremnost na djelovanje u krizi je u istočnoj Europi puno veća

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se također osvrće na proširenje, ali ono u eurozoni, odnosno uvođenje eura u novim članicama Europske unije. List navodi da mnoge istočnoeuropske članice EU-a namjerno prolongiraju pristup eurozoni jer su uplašene kriznim stanjem te da je sve slabija želja tih zemalja da brzo pristupe eurozoni. "Upravo s njemačkog gledišta je ta razumljiva euro-skepsa u biti za žaljenje. Spremnost da se odmah djeluje u slučaju gubitka kontrole nad državnim financijama je u istočnoj Europi puno veća. Poljska je, primjerice, već sredinom devedesetih ugradila 'kočnicu dugova' u ustav. Utoliko je veće nerazumijevanje u istočnoj Europi glede strpljenja Unije prema tromim euro-dužnicima poput Grčke. Njemačka nije izolirana u eurozoni, ali južnoeuropske države sa svojim opuštenim mentalitetom imaju većinu u važnim gremijima, primjerice u Europskoj središnjoj banci (ESB). Kad bi u EU bilo više članica iz istočne Europe, ESB možda ne bi kupovala obveznice južnoeuropskih država", navodi FAZ.

Znak eura u Frankfurtu između nebodera

Eurozona je u krizi, zbog čega mnoge istočnoeuropske EU članice zaziru od pristupa monetarnoj uniji

Istočna Europa kao uzor južnoj Europi

List napominje da već ima primjera onih koji su na vlastitoj koži osjetili nedostatke pristupa eurozoni. To je prije svega Slovačka, gdje su plaće u prosjeku 30 posto niže nego u Grčkoj. Kad je ta zemlja trebala obećati jamstva za Grčku, pala je čak i vlada 2011. godine. FAZ međutim dodaje i, promatrano sa strane onih koji namjeravaju pristupiti eurozoni, da članstvo u eurozoni donosi i prednosti. Tako Slovačka i Slovenija profitiraju od pomoći ESB-a.

Slovačko izdanje kovanice jednog eura

Slovačka je već osjetila negativne strane članstva u eurozoni. Na slici: slovačko izdanje kovanice jednog eura

"Što je veće političko zajedništvo u eurozoni i jednoj bankarskoj uniji, utoliko su jači argumenti za zajedničku valutu euro. Upravo istočna Europa, kojoj nedostaju vlastite banke, ima interes da suodlučuje o pravilima za europske banke. Obrnuto bi eurozona također trebala imati interes za istočnoeuropsku gospodarsku politiku. Uzimajući u obzir reforme proteklih godina, neke od tih zemalja mogu biti uzor južnoj Europi. Ukratko: stanovništvu u istočnoj Europi, koje doista pati zbog reformi, se kao protuuslugu ne bi trebao uskratiti euro. Eurozona bi se, međutim, trebala zamisliti što njezino stanje nije atraktivno za zemlje kandidate, koje su spremne na reforme i koje su ponovno konkurentne." - zaključuje FAZ.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose