1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska na nogama zbog Gotovine i Markača

U trenutku kada je objavljeno da je Gotovina osuđen na 24 godine, Markač na 18 godina, a Čermak oslobođen, na središnjem zagrebačkom trgu Bana Jelačića okupljeni građani počeli su zviždati, negodovati i plakati.

Ante Gotovina u haaškoj sudnici

Gotovina prilikom izricanja presude

To je katastrofa – neslužbena je reakcija iz Banskih dvora, gdje su premijerka Jadranka Kosor i njezini najbliži suradnici pratili izricanje presude. Smrknutih lica iz Sabora u Banske dvore stigli su potpredsjednici Parlamenta Vladimir Šeks i Ivan Jarnjak, ali nisu željeli komentirati presude. Premijerka Kosor potom je na pres-konferenciji izjavila kako je za Vladu potpuno neprihvatljiva ocjena Oluje kao dijela udruženog zločinačkog poduhvata. „Ponosni smo na svoje vojne pobjede koji su omogućili da živimo u slobodnoj i demokratskoj državi“, kazala je Kosor i najavila sjednicu Vlade na kojoj će biti govora o presudi trojici generala.
Mladen Markač

Markač u sudnici

Za analitičare glavni je problem što su Ante Gotovina i Mladen Markač osuđeni kao sudionici udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bilo etničko čišćenje samoproglašene Krajine od Srba, a što je provedeno tijekom Oluje te u zločinima, koji su se događali mjesecima kasnije. Ugledni pravnik s američkog sveučilišta Yale, Mirjan Damaška smatra kako je presuda o udruženom zločinačkom poduhvatu opasna jer implicira kako je današnja hrvatska država stvorena na zločinačkim temeljima. Ako se tome pridoda i zločinački karakter ustaške Nezavisne države hrvatske, naglasio je Damaška, može se stvoriti vrlo negativna percepcija današnje Hrvatske.

Generali „taoci i žrtve neke nametnute solidarnosti u zločinu“?
Za odvjetnike koji su sudjelovali u radu Tribunala, primjerice Jadranku Sloković, presuda za zločinački poduhvat implicira da je država odgovorna za zločine tijekom i poslije Oluje, što je Vlada svojedobno pokušala osporiti preko instituta amicus curiae, prijatelja suda.
Za povjesničara Mladena Ančića logika zločinačkog pothvata je puna rupa, što se vidi „iz jednog očitog primjera: general Gotovina je bio zapovjednik južnog sektora, general Stipetić sjevernog. U zločinačkom pothvatu sudjeluje general Gotovina, a ne general Stipetić.“
Za ratne veterane haaška presuda nema veze ni s pravom ni s pravdom, a za Branka Borkovića – Mladog Jastreba ovo je trenutak kada, usprkos tome što je izrečena politička presuda generalima, Oluji i hrvatskoj državi, treba zadržati mir, razum i jedinstvo.
Gotovina i Čermak

Gotovina i Čermak

Iako pravni stručnjaci ističu kako treba pričekati na žalbu i konačnu presudu, za mnoge od njih, baš kao i građane, Haaški sud je potvrdio kako se radi o političkom sudu koji želi uravnotežiti krivicu na ex-jugoslavenskim prostorima. Dio ih ipak smatra, kao i pojedini novinski komentatori, kako su generali platili cijenu sporog i nevoljkog procesuiranja pojedinačnih zločina, što su se zbivali za i nakon Oluje. Tada je, podsjetimo, ubijeno 600 civila, spaljeno 22 tisuće kuća a izbjeglo je oko 150 tisuća ljudi. Za većinu zločina nitko nije odgovarao, pa će hrvatski građani kao i osuđeni generali biti „taoci i žrtve neke nametnute solidarnosti u zločinu“, što su ih negirale sve dosadašnje Vlade i predsjednici države.
Tenkovi HV-a u Kninu

Tenkovi HV-a pri ulasku u Knin

Proces generalima u brojkama
Gotovina i Markač osuđeni su, dakle, na temelju tvrdnje kako su zločini počinjeni u tzv. Republici Srpskoj Krajini tijekom operacije Oluja i sve do 15. studenog 1995. bili su dio udruženog zločinačkog pothvata, čiji je cilj bio etnički očistiti to područje od Srba, navodi se u optužnici. Također se dodaje da su Gotovina i Markač to proveli zajedno s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom obrane Gojkom Šuškom, načelnicima Glavnog stožera HV-a (Hrvatske vojske) Jankom Bobetkom i Zvonimirom Červenkom. U optužnici su navedena i imena 38 ubijenih Srba, uglavnom starih i nemoćnih osoba, kao npr. onih u Gruborima kod Knina. Prema presudi, udruženi zločinački poduhvat bio je dio politike prema kojoj je veliki dio Krajine trebalo naseliti Hrvatima iz Bosne i Hercegovine te Kosova, pa su im davane napuštene srpske kuće, koje nisu uništene ili spaljene.
U sudskom procesu, što je započeo u ožujku 2008. godine, svjedočilo je 138 osoba, 81 svjedok tužiteljstva i 57 svjedoka obrane. Tijekom 303 sudska dana optužba je iznijela 2687, a obrana 2132 dokazna predmeta.
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. urednica: Marina Martinović