1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska je trebala odustati od tužbe

Optužbe za genocid teško je dokazati stoga međusobne tužbe Zagreba i Beograda donose više političke štete, nego pravne koristi, smatra direktor Instituta za međunarodno pravo Sveučilišta u Goettingenu Andreas Paulus.

default

Međunarodni sud pravde u Hagu postaje poprište međusobnih optužbi Beograda i Zagreba

U trenucima uzavrelih strasti i političkih prepucavanja između Beograda i Zagreba nije ostalo mnogo vremena i mjesta za trezveno pravno i političko propitivanje najnovije odluke Međunarodnog suda pravde u Den Haagu da dopusti tužbu Hrvatske protiv današnje Srbije zbog genocida u Domovinskom ratu. Na primjer: Kako bi proces mogao biti okončan i što njegovo pokretanje znači za suživot naroda na području bivše Jugoslavije? O tome smo razgovarali sa direktorom Instituta za međunarodno pravo Sveučilišta u Göttingenu, prof. Andreasom Paulusom.

Odluka suda iznenađuje

UN Kriegsverbrechertribunal in Den Haag

Haški tribunal u dosadašnjim predmetima nije uspio dokazati da je u Hravtskoj počinjen genocid

Da se Međunarodni sud pravde smatra nadležnim za raspravu o tužbi protiv Srbije, pomalo iznenađuje s obzirom na dosadašnju praksu u sličnim predmetima. No, bilo bi pogrešno iz toga izvoditi zaključke o eventualnom pozitivnom ishodu procesa za Hrvatsku, napominje Paulus: "Hrvatska ondašnju SR Jugoslaviju tereti za genocid, zločin koji se vrlo teško dâ dokazati. Haški tribunal za ratne zločine na tlu bivše Jugoslavije u ranijim procesima nije uspio dokazati da je u Hrvatskoj počinjen genocid, a krajnje je upitno hoće li Međunarodni sud pravde doći do drugačijeg rezultata."

ICJ se oslanja na istrage Haškog tribunala

I kada je utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid, Međunarodni sud pravde se oslanjao na rezultate istrage Haškog tribunala za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji. Jer, bez vlastitog tužilaštva i vlastitih istražnih organa njegove su dokazne mogućnosti ograničene. Iz istog je razloga malo izgleda na uspjeh protuoptužbe za etničko čišćenje hrvatskih krajeva od Srba tijekom "Oluje", ističe Paulus: "Iz Srbije odnosno bivše SR Jugoslavije, što je jedan te isti pravni subjekt, su često stizale optužbe za genocid, na primjer protiv NATO-a za vrijeme rata na Kosovu. One su rijetko bile utemeljene. Ja, dok netko ne dokaže suprotno, tako gledam i na ovaj slučaj."

Optužbe ne pridonose pomirbi

Bosinen Friedhof für Völkermord Oper aus Srebrenica

ICJ je utvrdio da je počinjen genocid u Srebrenici, ali je odbio zahtjev za nadoknadu štete

U takvim okolnostima međusobno povlačenje po sudovima državama regije donosi više političke štete nego pravne koristi, konstatira pročelnik Instituta za međunarodno pravo Sveučilišta u Göttingenu: "Očigledno se vraćamo u fazu optužbi i protuoptužbi. To neće doprinijeti pomirbi naroda na području nekadašnje Jugoslavije. No, ni žrtve ne smiju biti zaboravljene. Haški tribunal za ratne zločine je obradio dio pojedinačnih slučajeva, ali ne i pitanje kolektivne krivnje država za krvave događaje. Pa ipak, zemlje regije moraju pripaziti da u korist suočavanja s prošlošću ne prokockaju budućnost."

Moguća je samo moralna zadovoljština

Još uvijek se može dogoditi da hrvatska tužba iz formalnih razloga bude odbačena. No, ako i dođe do suđenja, za nešto više od – u najboljem slučaju – moralne zadovoljštine nema puno nade: "Na kraju je sud čak i u slučaju Srebrenice odbio zahtjev BiH za nakandom štete. To je, ne upuštajući se u pravne aspekte, bila politički mudra odluka, jer dodatno financijsko opeterećenje jedne od najsiromašnijih zemalja regije ne bi imalo smisla. Osobno bih bio savjetovao Hrvatskoj da odustane od tužbe, bez obzira što imam pozitivno stručno mišljenje o obrazloženju suda", zaključuje Paulus.