1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvatska je spremna za izbjeglice kojih nema

Početni strah od dolaska velikog broja izbjeglica u Hrvatskoj javnosti je zamijenilo svojevrsno razočarenje koje je nastupilo kada se iz Srbije prema granici s Hrvatskom nije zaputio spomena vrijedan broj Sirijaca.

"Svi govore o valovima koji idu preko Hrvatske, a još nema nikoga", izjavio je prošli tjedan ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić dodavši kako je preko srpske granice u Hrvatsku ove godine ušlo 77 posto migranata manje nego u prvih šest mjeseci prošle godine. No, rijeka ljudi koja se slijeva prema Europi, mogla bi uskoro promijeniti svoj tok.

Mađarski premijer Viktor Orban najavio je da će u utorak zid koji razdvaja Srbiju i Mađarsku biti dovršen. Grčka (tradicionalno nesklona Makedoniji) vrši pritisak na tu zemlju i neselektivno propušta sve i svakoga preko makedonske granice. U "utrobi Balkana" bi se u jednom trenutku mogao naći preveliki broj izbjeglica koji će se morati na neku stranu kanalizirati, s obzirom na to da se njihova namjera da stignu na zapad Europe do sada pokazala čvrstom i nepokolebljivom.

Izbjeglica sve manje i manje, a ne više

"Ističemo kako su migracijska kretanja podložna brzim promjenama ovisno o situacijama u zemljama podrijetla migranata kao i u zemljama tranzita, te ovisno o toj situaciji i u Hrvatskoj može doći do promjene broja i strukture migranata i tražitelja međunarodne zaštite", tvrde iz Ministarstva unutarnjih poslova RH i napominju da je tijekom prvih sedam mjeseci 2015. godine evidentiran 1.151 nezakonit prelazak državne granice, što je za 48,2 posto manje u odnosu na isti period 2014. godine kada ih je u prvih sedam mjeseci bilo 2.221. Smanjuje se i broj tražitelja azila. I dok ih je 2013. godine bilo 1089, 2014. godine 454, aove godine ih je za sada zabilježeno samo 117.

Razlog tome je što Hrvatska, za razliku od Mađarske, nije dio Schengenskog prostora pa stoga nije na putu migracijskih ruta. Doduše ilegalnih emigranata ima, ali iz godine u godinu sve manje. Sve manji broj "ilegalaca" može se pravdati zbog dva jednostavna razloga. Prvi se zove Dunav koji se proteže većim dijelom istočne hrvatske granice i nije ga lako prijeći, a gotovo je nemoguća misija prijeći ga neopaženo. Drugi razlog je konfiguracija zemljišta koja je u dijelu granice gdje Dunav ne razdvaja Hrvatsku i Srbiju, od Iloka, preko Tovarnika i Batrovaca do Račinovaca izrazito ravničarska. Slavonci bi rekli – tepsija. U noćima s mjesečinom vidljivost je takva da je lako uočljivo svako kretanje. Za noći bez mjesečine hrvatska policija je opremljena uređajima za noćno promatranje i slabe su šanse da netko ili nešto neprimijećeno prijeđe preko granice. Uz to, granična policija se već godinama priprema za ulazak u Schengenski prostor pa je sve bolje opremljena, kako ljudstvom, tako i opremom. Sve su to razlozi koji su itekako poznati onima koji se bave krijumčarenjem ljudi i stoga izbjegavaju granicu na istoku Hrvatske.

Izbjeglice dolaze ali iz Italije i Grčke

Kroatien Dorf Tovarnik

Uz granični prijelaz „Tovarnik“ gradi se Prihvatni centar za strance

No, bez obzira na dobro čuvanu granicu, šanse da se stvari preko noći promijene su vrlo velike. Svaki pokušaj da iz policije porazgovaramo s nekim, bio je neuspješan, MUP RH informacije kontrolira i komunicira priopćenjima, a očito da ne vide problem samo kao humanitarni, već i kao sigurnosni. MUP RH navodi kako će Hrvatska primiti i izvjestan broj azilanata iz Italije i Grčke kojima će biti osiguran smještaj, ali napominju kako preseljenje nije još započelo. U tu operaciju se upregao cijeli državni aparat pa će osim MUP-a biti angažirani i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Centri za socijalnu skrb, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, a mogu se uključiti i međunarodne i nevladine organizacije te jedinice lokalne samouprave.

Inače, Hrvatska raspolaže sa dva prihvatna centra za izbjeglice, jedan u Kutini (kapaciteta oko 100 osoba) i jedan kod Zagreba koji može primiti oko 600 azilanata. Trenutno se gradi i Prihvatni centar za strance u Tovarniku koji je uz samu granicu i izvan naseljenog mjesta. U Tovarniku, selu na krajnjem istoku Hrvatske, nisu nezadovoljni time i kako jedan mještanin kaže: "Nek se nešto i kod nas gradi, pa makar i centar za strance". Stanovnici Tovarnika kažu da ne bi ni znali da postoji neka izbjeglička kriza da nema medija. Kod njih je "sve po starom i nikakvi se Sirijci ne motaju po selu".

Svi spremni

Premda za sada nema pritiska na hrvatskoj granici, iz Ministarstva gospodarstva – Ravnateljstva za robne zalihe, saznajemo da se i oni pripremaju za eventualnu humanitarnu krizu. Kako kažu, za sada imaju u pripravnosti opremu za hitno zbrinjavanje 9.000 izbjeglica za koje mogu u roku od 24 do 48 sati podići šatorsko naselje na lokaciji bilo gdje u Hrvatskoj. Spremni su još dodatno zbrinuti 15.000 osoba u zidanim objektima (vojarne, dvorane, hosteli...) pokrivačima, jastucima, plahtama, a raspolažu i s 1.500 šatora različitih veličina, 7.500 vreća za spavanje i suhim obrocima. Kako navode, u stanju su hraniti 50.000 ljudi minimalno 30 dana u slučaju potrebe.

Kroatien Humanitäre Hilfe

Volonterke Ljerka Slokan, Sanja Krčmarek i organizatorica akcije Sanja Kastratović, prikupljaju pomoć svaki dan od 12 do 21 sat

U međuvremenu su se hrvatski građani samoorganizirali i kad već neće izbjeglice njima, odlučili su oni krenuti prema izbjeglicama. Građanska inicijativa "Dear refugees: Welcome to Croatia" nastala je u trenutku kad su ljudi željeli pomoći, ali nisu znali kako. Sanja Kastratović je u Osijeku počela prva prikupljati pomoć za ljude koji prolaze opasan put.

"Prošli tjedan smo skupljali pomoć u udruzi Infocentar za mlade i odaziv je bio veći od očekivanog", kaže Sanja Kastratović koja je osobno i odvezla stvari u Beograd povezavši se s udrugom "Inicijativa za razvoj i saradnju Srbija" koja kao pravna osoba s druge strane granice pomaže pri distribuciji pomoći. Od osobne inicijative nastala je cijela organizacija, priključili su se pojedinci, nevladine udruge, prijevoznici... Osječka Portanova dala je prostor za skupljanje pomoći, prijevoznička tvrtka Ricardo pobrinula se za prijevoz, a akciji se pridružio i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek, čiji volonteri skupljaju pomoć koju građani nesebično daju.

Slavonci znaju kako je biti istjeran

Regionalni Glas Slavonije svaki dan prima upite ima li obitelji kojima treba smještaj, ljudi nude svoje kuće za zbrinjavanje obitelji s djecom... Priča Sirijaca koji bježe od rata i stradanja u svojoj domovini na istoku Hrvatske je dobro znana mnogima. Ovakav odziv nije samo odraz šokantnih fotografija koje se iz dana u dan pojavljuju u medijima - Slavonci i Baranjci znaju kako je spavati na tuđem jastuku i izbjeglički dani još su vrlo živi u njihovim sjećanjima. Solidarnost je ta koja se temelji na zajedničkom iskustvu proživljenog straha.