1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Hrvatska je sljedeći pacijent EU

Bugarska i Rumunija su 2007. preuranjeno primljene u EU, iako za to nisu bile politički i ekonomski zrele. To nisu ni danas uprkos milijardskoj pomoći. Isto bi se moglo desiti i Hrvatskoj, komenatri su njemačke štampe.

Eurosceptic protesters demonstrate against Croatia's signing of the European Union (EU) accession treaty at Zagreb's main square January 14, 2012. Croatia holds a referendum on the EU entry on January 22 with some 55 percent of citizens being in the pro-EU camp, according to the recent opinion polls. REUTERS/Nikola Solic (CROATIA - Tags: POLITICS CIVIL UNREST)

Kroatien EU Referendum

List Süeddeutsche Zeitung piše da je Hrvatska sljedeća zemlja koja bi Evropskoj uniji mogla zadati glavobolju:

„Nije li bilo nešto sa Grčkom koja je također bila preopterećena u krutom nadmetanju Evropske unije i zato je u više navrata morala dobiti alimentaciju? Ne gleda li upravo cijeli svijet na Kipar, otok koji je zbog diskretne gostoljubivosti svojih bankara i notara prije svega omiljen kod bogatih Rusa i Ukrajinaca. Bankrot Kipra sada je morao biti spriječen finansijskom injekcijom u visini od 10 milijardi eura.

Evropska komisija je sada otvorila put za ulazak Hrvatske u Evropsku uniju. U izvještaju na petnaest stranica konstatira se zrelost Hrvatske za pristup EU. Hrvatska je međutim slično kao i Grčka, još uvijek zemlja u kojoj je privilegovana određena klijentela, zemlja koja ima podijeljenu upravu, prenapuhani državni sektor, jedva funkcionirajuće pravosuđe i nakon brojnih provedenih reformi, raširenu korupciju i zaostalu privredu koja skoro nije pripremljena na izazove Evropske unije. Sve ovo detaljno stoji u izvještajima Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Transparency Internationala ili Ujedinjenih nacija. Evropska komisija čini se to ignoriše“, piše pored ostalog list Süeddeutsche Zeitung.

Slovenija nije Kipar

Njemački listovi pišu i o trenutnoj situaciji u Sloveniji. List Frankfurter Allgemeine Zeitung navodi pored ostalog da je ova zemlja istina u krizi ali da još uvijek ima šansu da se sama iz nje izvuče:

„Nova slovenačka premijerka Alenka Bratušek je ogorčena kada se njena zemlja stavlja u istu ravan sa Kiprom. Jedan komentar objavljen u listu Washington Post u kome se navodi da je Slovenija 'nova malešna zemlja o kojoj se treba brinuti', slovenačka premijerka je odbacila kao potpuno neprimjeren. Ona je rekla da Slovenija svakako svoje probleme može riješiti sama. Ono što je zajedničko za dvije zemlje je da i jedna i druga imaju duboke 'crne rupe' u bilansima bankarskih sistema. Za razliku od Nikozije, Ljubljana strane investitore međutim ne privlači visokim kamatama, niti niskim porezima ili prednostima pranja novca. Pored toga, slovenačke banke izbjegavaju ulaziti u visoko rizične poslove. Oligarsi koje u Sloveniji nazivaju tajkunima, nisu Rusi, već Slovenci. Oni su na čelu državnih i privatnih firmi, potiču još iz starih jugoslovenskih struktura i politički su dobro umreženi.

Slowenien Regierungskrise Alenka Bratusek Oppositionsleader

Alenka Bratušek

Za razliku od Nikozije, u Sloveniji je nakon izbora u septembru 2011. Vlada konzervativnog Janeza Janže provela mnoge reforme. Tako se budžetski deficit 2012. smanjio sa 6,4 na 3,6 odsto. 2013. bi trebao biti ispod tri odsto. Poduzete mjere stvorile su preduvjete za uspješnu sanaciju državnih finansija. Formirana je takozvana „bad banka“ kako bi pruzela kredite bez pokrića slovenačkih banaka. Slovenija se za razliku od Kipra samo trebala držati kursa reformi. Razvoj događaja je međutim bio drugačiji. Konzervativna vladajuća koalicija se raspala nakon spornog izvještaja Komisije za sprečavanje korupcije, koja je teretila Janeza Janšu. Vlada Alenke Bartušek privredni rast želi postići većim izdacima za investicije. To može učiniti samo uzimanjem skupih kredita“, piše pored ostalog list Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autorka: Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić