1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

"Hrvatska je morala izbjeći katastrofu!"

Profesor Vatroslav Grubišić, njemački stručnjak za željezničku tehniku, u ekskluzivnom razgovoru s Deutsche Welleom komentira stravičnu katastrofu kod Splita. On je već 2004. upozoravao na moguću nesreću nagibnog vlaka.

default

Šest stradalih u željezničkoj nesreći u Hrvatskoj

„Hrvatskoj prijeti katastrofa nagibnog vlaka“ – pod tim je naslovom Nacional prije pet godina (broj 441) objavio razgovor s profesorom Vatroslavom Grubišićem, njemačkim stručnjakom za željezničku tehniku.

U tom intervjuu Grubišić, rođen 17.1.1933. u Solinu kod Splita, upozorio je da nagibni vlakovi HŽ-a (Hrvatske željeznice), koji su počeli voziti u lipnju 2004., nisu testirani na hrvatskim prugama, te da postoji velika opasnost od željezničkih nesreća s katastrofalnim posljedicama.

"Bio sam šokiran"

Nakon jučerašnjeg iskakanja nagibnog vlaka HŽ-a u Rudinama u blizini Kaštela, te pogibije šestero putnika, nazvali smo profesora Grubišića i zamolili ga da nam pojasni zbog čega je već prije pet godina upozoravao na rizike korištenja nagibnih vlakova na hrvatskim prugama.

Sechs Tote bei Zugunglück in Kroatien

Zašto je vlak iskliznuo iz tračnica?

„Bio sam šokiran viješću o nesreći kod Splita“, otkrio nam je Grubišić u telefonskom razgovoru i dodao: „Bojao sam se da se takvo što nešto može kad-tad i dogoditi“. On je pojasnio kako tehnika nagibnih vlakova HŽ-a nije prikladna za korištenje u uvjetima koji vladaju na većini pruga u zemlji. „Opterećenja su na primjer na specifičnoj pruzi Zagreb-Split puno veća nego što je to projektirano u konstrukciji vlakova, tako da to može dovesti do lomova osovina i udesa“.

Grubišić je već 2004. upozorava hrvatsku Vladu da su norme i podvozja na vlakovima koje je nabavila HŽ nedostatni i da već nakon kratke uporabe može doći do lomova osovine. U našem telefonskom razgovoru podsjetio je da pruge u Hrvatskoj uopće nisu podobne za nagibne vlakove. Oni ne mogu razvijati maksimalnu brzinu pa su zapravo i neiskoristivi u svom punom kapacitetu (moguće su maksimalne brzine i do 180 km/h).

Obzirom na sva ta upozorenja i sve tehničke nepodobnosti, Grubišića smo pitali da li je katastrofa u Hrvatskoj mogla biti spriječena? „Puno me pitate…sumnjam da su kočnice zakazale. To je teoretski moguće, ali bi me začudilo. Ne znam je li se katastrofu moglo izbjeći. Mislim da se katastrofu moralo izbjeći i da smo kod ovih vlakova u Hrvatskoj bili malo naivni, jer jedan kompleksni sustav nije bio pravilno korišten. Čudi me da je vlak iskočio iz tračnica, pa upravo ta tehnika nagibnog vlaka sprječava iskakanje s pruge!“

Što je razlog nesreće?

Grubišić nije želio spekulirati o razlozima nesreće kod Kaštela. On je samo naglasio da bi istragu uzroka trebali obaviti isključivo neovisni stručnjaci – a nikako zaposlenici-stručnjaci HŽ-a: „Oni bi na koncu-konca mogli biti i odgovorni za katastrofu.“

Sechs Tote bei Zugunglück in Kroatien

Brza reakcija spasilačkih ekipa

Grubišić je stručnjak sa svjetskom reputacijom i sudski vještak za velike željezničke nesreće s bogatim iskustvom. On je, između ostaloga, radio ekspertizu za nesreću koja se u Njemačkoj dogodila u lipnju 1998. Tada je brzi vlak tipa ICE na relaciji Hamburg-Hannover iskočio iz tračnica nakon što je pukao kotač – u nesreći je poginuo 101 putnik.

On je istražio i uzroke iskakanja kompozicije brzog nagibnog vlaka ICE na pruzi između Nürnberga i Chemnitza.

U intervju danom Nacionalu 2004. Grubišić je istaknuo da su vlakovi Regio Croatia, koje je kupila Hrvatska, građeni prema istim normama i s potpuno istim podvozjem kao i vlakovi Regio svinger 612, nasljednici nagibnih vlakova ICE VT 605 koji su nakon nesreće između Nürnberga i Chemnitza povučeni iz upotrebe 2003. godine.

Stručnjak svjetske reputacije

Screenshot WDR Monitor

Grubišić je cijenjen stručnjak u Njemačkoj - intervjuirao ga je i magazin "Monitor" ARD

Nakon studija strojarstva u Zagrebu i stjecanja diplome 1958., Grubišić je doktorirao u Münchenu 1970. Između studija i doktorata radio je kao inženjer u Essenu, te kao znanstveni suradnik na svjetski čuvenom Fraunhofer institutu u Darmstadtu, gdje je kasnije bio i zamjenik direktora. Grubišić je profesionalno surađivao s brojnim ustanovama, vladama i sveučilištima u svijetu. Objavio je preko 200 znanstvenih radova.

U Njemačkoj je zbog svog poznavanja željezničke tehnike poznat i pod nadimkom „ Räder-Papst“ – „ Papa kotača“.

Cijeli intervju s profesorom Grubišićem možete poslušati klikom na audio-simbol na dnu ove stranice.

Autor: Srećko Matić

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić