1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska i Slovenija: Pat pozicija šteti objema stranama

Denis Romac
16. decembar 2017

Iako je skoro pola godine prošlo od objave arbitražne odluke, Zagreb i Ljubljana nisu se približili ni za milimetar. A uskoro, 29. prosinca, istječe rok za početak implementacije arbitraže, što stvara dodatnu nervozu.

https://p.dw.com/p/2pUBV
Grenzstreit zwischen Slowenien und Kroatien
Foto: picture-alliance/dpa/T. Brey

Kako se približava 29. prosinac, kada istječe šestomjesečni rok za implementaciju arbitražne odluke, nervoza raste. Na slovenskoj strani tvrde da je sve spremno za početak primjene arbitražne odluke. U Ljubljani je po hitnoj proceduri usvojen paket tzv. implementacijskih zakona, koji trebaju omogućiti provedbu arbitraže, a među njima je i kontroverzni zakon kojim Ljubljana nudi 100 tisuća eura obiteljima koje su ostale s "pogrešne" strane granice za preseljenje u Sloveniju.

Slovenija uvjerava da će uskoro početi provoditi nadzor granice na moru, gdje je granica jasno određena, a ne i na kopnu, tvrdeći da ne postoji nijedan razlog da Slovenija ne počne provoditi jurisdikciju na spornom području na moru. Naravno da to može rezultirati novim incidentima, budući da je arbitražnu odluku nemoguće implementirati jednostrano.

Pročitajte još: Hrvatska se ljuti, Slovenija još više kuka

Bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović smatra, međutim, da je takav pristup slovenskih političara "kontradiktoran". "Ne može se arbitraža primijeniti samo tamo gdje je slovenska strana, uvjetno rečeno, prošla bolje, a ne tamo gdje nije, na kopnu. Mislim da time Ljubljana samo otvara prostor za pregovore koji se ionako moraju dogoditi", objašnjava za DW bivši hrvatski predsjednik i pravni stručnjak Ivo Josipović, koji se u predsjedničkom mandatu također bavio ovim problemom.

Kroatien beendet Schiedsverfahren im Grenzstreit mit Slowenien
Sabor 2015. donosi odluku o povlačenju iz arbitražeFoto: picture-alliance/PIXSELL/P. Macek

Razgovara se stalno, ali neformalno

Naš sugovornik smatra da bi bilo dobro da se što prije postigne dogovor o ovom sporu, imajući u vidu legitimne interese i jedne i druge strane. Prolongiranje spora unedogled, smatra Josipović, šteti i jednoj i drugoj državi, što će se prije ili kasnije odraziti i na bilateralne odnose. A to bi, po njegovom mišljenju, bilo šteta, budući da su odnosi dviju država, što se posebice odnosi na građane s jedne i druge strane granice, kako kaže, "vrlo dobri".

Iako je od objave sporne odluke prošlo skoro šest mjeseci, Zagreb i Ljubljana stajališta nisu približili ni za milimetar. Premijeri Plenković i Cerar već tjednima ne uspijevaju dogovoriti ni dnevni red formalnog susreta. Ljubljana želi razgovarati samo o implementaciji arbitraže, a Plenković na to ne pristaje, jer je Hrvatska istupila iz "kompromitirane" i "kontaminirane" arbitraže.

No iako nema formalnih razgovora, neformalni su u punom jeku, pa i između dvojice premijera. Diplomati jedne i druge strane stalno su u kontaktu. Prema neslužbenim ali pouzdanim izvorima, Hrvatska je ponudila Ljubljani da se spor prevlada prihvaćanjem arbitražne odluke u formatu bilateralnog sporazuma, uz manje korekcije. Na slovenskoj su se strani pojavile razlike u stajalištima ključnih političkih aktera o ovom pitanju. Dok šef diplomacije Karl Erjavec inzistira isključivo na bezuvjetnoj hrvatskoj predaji i prihvaćanju arbitraže, prijeteći Hrvatskoj i tužbom pred sudom EU u Luksemburgu, u stranci premijera Cerara smatraju da ne treba zatvarati vrata bilateralnom dogovoru.

Wahl in Kroatien 28.12.2014
Ivo JosipovićFoto: STR/AFP/Getty Images

Pročitajte još: Radikalizacija spora između Hrvatske i Slovenije?

Dugogodišnji dopisnik ljubljanskog Dela iz Zagreba i dobar poznavatelj hrvatsko-slovenskih odnosa Rok Kajzer, koji danas piše za mariborsku Večer, napominje kako je zaključak da vrh slovenske politike u pogledu arbitražne presude nije jedinstven, pravilan ali istodobno i vrlo varljiv. "Taj dojam o nejedinstvu možemo staviti u kontekst postupnog raspadanja vladajuće koalicije, što će se nastaviti do izbora. Usprkos razlikama, koje nisu velike ili nepremostive, među ključnim političarima u slovenskoj vanjskoj politici dovoljno je moćnih i iskusnih, osobito diplomata, koji neće dopustiti da zbog unutarnjih razloga zemlja odstupi od arbitražne presude", smatra Kajzer, koji ne vjeruje da će signali o mogućem slovenskom povratku u bilateralne razgovore postati ozbiljniji.

Slovenija neće odstupiti od arbitraže

Za Sloveniju, naglašava naš sugovornik, arbitražna presuda ostaje činjenica od koje neće odstupiti, iako će biti spremna razgovarati o manjim korekcijama kopnene granice. "Samo u tom kontekstu, po mom mišljenju, možemo razumjeti te signale o 'bilateralnim razgovorima', na koje trebamo gledati isključivo kao nužne razgovore o tome kako provesti presudu. Čini mi se da je u Hrvatskoj prevladalo previše jednostavno shvaćanje da će se dvije strane vratiti na početak. Bez obzira na različite interpretacije onoga što se događa iza kulisa slovenske politike, informacije o 'bilateralnim razgovorima', 'bilateralnim sporazumima' i drugim oblicima sporazuma prvenstveno su testiranje slovenskog javnog mnijenja", uvjeren je Kajzer.

Ljubljana puno očekuje od posredovanja potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa, kojeg je šef Komisije Jean-Claude Juncker zadužio da pomogne pri implementaciji arbitraže. Josipović smatra da će uspjeh njegove posredničke misije ovisiti o njegovim pregovaračkim vještinama, ali i o tome što će ponuditi. "Očito je da u ovakvom konfliktu pravne naravi mora pronaći rješenje koje će zadovoljiti obje strane i koje mora biti prihvatljivo i javnostima dviju država", objašnjava Josipović, dok Kajzer smatra da će Timmermans podsjetiti na obvezu poštivanja preuzetih obveza i presuda, ne svrstavajući se na jednu ili drugu stranu.

Arbitraža i Haag nisu isti

Rok Kajzer, Journalist
Rok KajzerFoto: Saso Bizjak

"Analitičari u Bruxellesu procjenjuju da je u tom slučaju Slovenija u puno boljem položaju, budući da je Hrvatska, ne samo u pogledu arbitraže, na glasu kao država koja svoje međunarodne obveze poštuje samo kad joj to odgovara", tvrdi Kajzer aludirajući na nedavne presude u Den Haagu. Kajzer ima osjećaj da će Slovenija možda u ovom sporu možda pričekati rasplet političke situacije u Hrvatskoj, pa čak možda i na budućeg hrvatskog premijera, "koji će razumjeti da međunarodne obveze i presude valja poštovati".

Josipović, međutim, inzistira na "bitnoj razlici" između haške presude i arbitraže. Odluka Haškog suda, kako kaže, odnosi se na teške zločine i negiranje te odluke, kao i reakcije vodećih hrvatskih političara u kojima se uopće ne spominju žrtve, naštetilo je hrvatskoj vanjskoj politici, ali i hrvatskom društvu u cjelini, jer "relativizacija takvih zločina nije dobra za društvo".

Pročitajte još: Hrvatska - "sa svima u svađi"

Na drugoj je strani arbitražna odluka, za koju Josipović podvlači da je zapravo iznuđena, kao što je i arbitražni sporazum nepravedan, jer sadrži svojevrsnu uputu o tome kako bi arbitraža trebala odlučiti. Zato on kao saborski zastupnik svojedobno nije podržao taj sporazum. Tu je i zloupotreba od strane Slovenije tijekom samog postupka, zbog čega je Hrvatska i napustila arbitražu, zbog čega ove dvije situacije ne želi ne želi poistovjećivati. Dvije strane trebaju što prije sjesti i riješiti ovaj problem, poručuje bivši predsjednik.