1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Hrvatska: Do posla preko rodbinske i stranačke veze

Predstavnici lokalne samouprave u Hrvatskoj prečesto zloupotrebljavaju demokratski smisao široko razgranate mreže njihovih ovlasti. U korist vlastitog, rodbinskog i stranačkog interesa.

Pogolemi sistem lokalne samouprave u hrvatskim općinama i gradovima u načelu ima funkciju decentralizacije ovlasti i demokratizacije društva. No, domaća se javnost baš i ne može pohvaliti da uživa u takvim i sličnim blagodatima, pa se upravo stoga i za skore lokalne izbore predviđa novi drastičan pad glasačkog interesa. Lokalna i tzv. područna samouprava, štoviše, nerijetko se prezentira i doživljava kao idealan ambijent za raznolike koruptivne aktivnosti.

Ovakav dojam potvrđuje i Zorislav Antun Petrović iz organizacije Transparency International Hrvatska, svjedočeći da hrvatski građani u istraživanjima redovito najkorumpiranijim područjima ocijenjuju – bez obzira na redoslijed – zdravstvo i sudstvo, te političke stranke i lokalnu samoupravu: „Ljudima u njihovim sredinama lako i često upada u oči da pri zapošljavanju po uredima nije presudna stručnost. Vlasti se koncentriraju na to da bude zaposlena već određena 'prava osoba'. Odlučujuća je, dakle, sama bliskost s vlašću“.

Skandalozne kadrovske rotacije

Zorislav Antun Petrović

Zorislav Antun Petrović

Ružnoj slici, već i statistički, pridonosi rečeni široki okvir ukupnog konteksta: posrijedi je 576 jedinica samouprave, s gotovo 50 tisuća vijećnika u mjesnim odborima. Uz njih je preko 40 tisuća pripadnika redovnog osoblja u tijelima vlasti i ustanovama općina, gradova, županija. Nakon svakih izbora s odlaskom dotadašnje garniture, novi lokalni politički vrh u pravilu poduzima opsežnu kadrovsku rotaciju. A ona kao da postaje jamstvo za brojne skandale.

Kao dobitnici u toj igri prolaze brojni članovi pobjedničke stranke, te uobičajeni rodbinski krug onih zbog kojih je nekoć izmišljena riječ – nepotizam. U tom svjetlu, obratimo malo pažnju na poneke konkretne, aktualne lokalno-upravne (ne)prilike. Na krajnjem jugu zemlje, građevinska firma brata dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića (HNS) nije sudjelovala na lanjskom gradskom natječaju za obavljanje kapitalnog prometno-infrastrukturnog projekta, vrijednog oko 20 milijuna kuna. Ali, odjednom se pojavila kao tzv. podizvođač radova, što je u Dubrovniku njena česta pozicija.

Osuđenici na vlasti

U drugom slučaju, Vlahušićev koalicijski partner Pero Vićan (Nezavisna lista) također je bio neke vrste podizvođač: Gradskom je vijeću za novu ravnateljicu Umjetničke galerije nametnuo Vesnu Delić Gozze iz - Vlahušićeve stranke. Uzalud su sva tri stručna savjetodavna tijela dala glas dotadašnjem ravnatelju Antunu Maračiću koji, međutim, nije posjednik nikakve stranačke iskaznice. Inače, Vlahušić i Vićan lani su nepravomoćno osuđeni na uvjetne zatvorske kazne zbog međusobnoga materijalnog pogodovanja i zloporabe položaja.

Osijek se, pak, nedavno pročuo u medijima zahvaljujući bizarnom pothvatu Josipa Vrbošića, nekadašnjeg hrvatskog veleposlanika u Bosni i Hercegovini. Vrbošić je najprije na jednom važnom kadrovskom glasanju izašao ususret lokalno-vladajućem HDSSB-u, da bi potom napustio dotadašnji svoj, oporbeni HSLS, te prešao u redove konkurencije. Odmah potom, osječki mu je Vodovod zaposlio brata i snahu, dok je netom osnovani odvjetnički ured Vrbošićeva sina dobio pravo zastupanja te gradske tvrtke u ovršnim postupcima.

Privatni konzalting o javnom trošku

Također, vodi se računa i o sinu osnivača HDSSB-a Branimira Glavaša koji u Bosni i Hercegovini služi zatvorsku kaznu zbog ratnog zločina. Filip Glavaš predsjednik je gradske udruge Savjet mladih, kojoj je Grad Osijek ove godine dodijelio pozamašnih - za lokalne prilike – 180 tisuća kuna. Izgleda nije bez temelja popularno uvjerenje da najpoznatiji slavonski moćnik i dalje ostvaruje presudan utjecaj na svoju stranku, osnovanu nakon njegova odmetanja iz HDZ-a.

Ivan Kopric

Ivan Koprić

Ovaj izbor primjera, dakako, mogao je biti i drukčiji. Nije slučajan dojam da se u potrazi za njima dade zagrebati gotovo bilo gdje. Od raskošne palete znanih nepodopština lokalne vlasti u Istarskoj županiji, spomenimo tek zanimljive golfersko-poslovne aranžmane Branka Curića, bliskog prijatelja župana Ivana Jakovčića (IDS). Curić je svojedobno bio postavljen za direktora lokalne novoosnovane javne firme za konzalting Istra golf dizajn, sa 600 tisuća kuna temeljnog kapitala iz županijske blagajne.

Teško je naći čistu samoupravu

No, ista se osoba nakon toga zatekla i na čelu novoosnovane vlastite firme u istom području, Golf Adria. Župan nije u takvom poslovanju svog intimusa našao ništa sporno, i ubrzo je sve jednostavno palo u zaborav, a ta činjenica zapravo samo zorno ilustrira do koje su mjere nepotizam i klijentelizam u Hrvatskoj postali sasvim uobičajene pojave. Od glavnoga grada do najzabitije provincije, teško je naći u tom smislu čistu jedinicu lokalne samouprave.

Zato na kraju ovog pregleda spomenimo samo još jednu od zvijezda u navedenim disciplinama, splitskog gradonačelnika Željka Keruma (HGS). Primjerice, on se nije obazirao na stalne prigovore da splitsku Zapadnu obalu luksuzno preuređuje zbog puke činjenice da je na njoj za vlastiti račun otkupio „Marjan“ – jedini tamošnji hotel – a nije se ustručavao niti gradska poduzeća u projektu na upravljanje povjeriti djeci svojih koalicijskih partnera poput Milice Cipci (Stranka umirovljenika), ili privatnih skipera i ostalih suradnika.

Reorganizirati, ne ukidati

Ipak, naš sugovornik prof. dr. Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost na Pravnom fakultetu u Zagrebu, upozorio nas je da lokalne vlasti uopće nisu proporcionalno više problematične – u opisanom pogledu - od državnih. Ministri su češće na optuženičkim klupama, a i ovlasti su im kudikamo veće, dok udio u kreiranju sistema – pa tako i mreže lokalne samouprave - ne treba ni spominjati. Štoviše, drukčiji pristup može biti opasan po razvoj demokracije.

„Optuživati samo lokalnu razinu za probleme ove zemlje je promašeno i besmisleno“, rekao je Koprić za Deutsche Welle, „a idući istom logikom koja nas rukovodi u napadima na lokalnu samoupravu, mogli bismo se početi zalagati i za ukidanje drugih demokratskih institucija“. Po njegovu mišljenju, izlaz nije u smanjivanju djelokruga lokalno-upravne razine, nego u njezinu dovođenju u red, za što je opet nužna država.

Doznajemo tako da su pravi problemi neadekvatna organizacija državne uprave kao i pretjerana fragmentacija, tj. prevelik broj jedinica lokalne i regionalne samouprave, te nedostatak političke volje da se ta dva problema riješe. „Neki začetak te volje se nazire, ali teško se formira, pa ostaje vidjeti tko će i kada napokon krenuti u ozbiljan posao", naglašava Ivan Koprić. Pa, možda baš nadležno Ministarstvo uprave, ako se ravnamo po najnovijem istraživanju udruge GONG, u kojem se ono ističe kao najbolja upravljačka adresa u Hrvatskoj.

Autor: Igor Lasić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić