1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvati u BiH protiv dvoentitetskog uredjenja zemlje

Predsjednici šest hrvatskih stranaka iz BiH u Kreševu potpisali ustavnu deklaraciju kojom se traži napuštanje dvoentitetskog uredjenja zemlje i formiranje decentralizovane države, sa tri nivoa vlasti.

default

Potpisana je Ustavna dekleracija.

Nakon brojnih susreta i dugog usaglašavanja, lideri šest najvećih hrvatskih stranaka u BiH danas su konačno potpisali Deklaraciju o načelima ustava BiH. Najvažniji dio deklaracije odnosi se na napuštanje dosadašnjeg dvo-entitetskog uredjenja BiH i stvaranje decentralizirane države, sa državnim, srednjim i lokalnim nivoom vlasti. Deklaraciju su potpisali predsjednici HDZ BiH i HDZ 1990, Dragan Čović i Božo Ljubić, predsjednik stranke Radom za Boljitak Mladen Ivanković – Lijanović, lideri Hrvatske stranke prava Djapić – doktor Jurišić, Zvonko Jurišić, Hrvatske seljačke stranke Marko Tadić i Hrvatske kršćansko-demokratske unije, Ivan Musa.

Kako kaže Božo Ljubić, deklaracijom se jasno stavlja do znanja da je sadašnje dvo-entitetsko uredjenje BiH za Hrvate – neprihvatljivo:

“ Smatram da se danas svi slažu i u BiH i van ove zemlje, da je dvoentitetska Bosna i Hercegovina neodrživa. Jedino Hrvati, dakle, ni u jednom entitetu ne mogu ostvariti u punoj mjeri kao druga dva naroda svoja prava u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti".

Da ima onih koji su protiv daljih podjela BihH govori i slijedeća primjedba fra Luke Markešića, predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća:

“Smatramo da bi se daljnjom diobom BiH na tri ili više entiteta povećavala ta nepravda, a ne bi se umanjivala”, kaže Markešić.

U deklaraciji na kojoj stoje potpisi lidera šest hrvatskih stranaka, naglašava se potreba uspostavljanja novog i pravednijeg uredjenja BiH u kome nijedan od konstitutivnih naroda neće biti privilegiran niti diskriminiran. Vidljivo je, medjutim, da u tekstu Deklaracije o načelima ustava nije jasno navedeno da li Hrvati žele treću federalnu jedinicu u BiH, ili dalju federalizaciju te zemlje. Srednji nivo vlasti, koji bi bio formiran na temelju geografskih, ekonomskih, etničkih, prometnih i drugih kriterija, imao bi zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, što ipak miriše na treću federalnu jedinicu u BiH.

Zoran Pirolić