1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Hrvati, Srbi, Bosanci i Crnogorci govore jedan te isti jezik"

18. januar 2011

Njemačke novine „Frankfurter Rundschau“ se u svom online izdanju od utorka, 18. januara, osvrću na jezike koji su nastali u zemljama stvorenim nakon raspada bivše Jugoslavije.

https://p.dw.com/p/zz88
Foto: Ljiljana Pirolic

Pod naslovom „Nema popusta za budale“, list prenosi mišljenje hrvatske lingvistkinje Snježane Kordić koja bespoštedno i pedantno pokazuje – kako piše magazin - ono što su zapravo uvijek svi znali: naime, Hrvati, Srbi, Bosanci i Crnogorci govore jedan te isti jezik.

„U Hrvatskoj se nakon raspada bivše Jugoslavije govori hrvatski, a u Srbiji srpski. Može li jedan jezik jednostavno nestati kao što to mogu neka država ili nacija? Ako je odgovor pozitivan, šta to znači? Da li odjednom svi govore različitim jezicima i više se međusobno ne razumiju, kao nakon propale gradnje Babilonskog tornja? Hrvatska lingvistkinja Snježana Kordić pronašla je sada u jednoj knjizi jednostavan odgovor: Ne. I od tada se svađa cijela zemlja.

U Hrvatskoj se govori hrvatski, a u Srbiji srpski – dakle, opšta formula nakon raspada bivše Jugoslavije je glasila: sve lijepo razdvojiti. Jezički čistunci, koji su 20 godina narodu u novi hrvatski jezik ubacivali nove riječi, energično su reagirali. Knjiga je „smeće“, rekao je romanopisac Hrvoje Hitrec, predsjedavajući konzervativnog Hrvatskog kulturnog vijeća i to u najgledanijem terminu na televiziji.“

Liberalni listovi su sa zadovoljstvom iznosili sve apsurdnosti

Instalacija sa video-izložbe "Gluh" o tri jezika u Bosni i Hercegovini koja je priređena u Bonnu
Instalacija sa video-izložbe "Gluh" o tri jezika u Bosni i Hercegovini koja je priređena u BonnuFoto: DW

„Frankfurter Rundschau“ navodi da je najtiražniji dnevni „Večernji list“ u Hrvatskoj s tim u vezi dopustio Sandri Ham, koautorici Hrvatskog školskog pravopisa, da na više od dvije stranice polemizira o toj – kako je u Hrvatskoj nazivaju - odmetnici.

List piše: „Nacionalisti su se našli u defanzivi. Hrabri izdavač Snježane Kordić, Nenad Popović se nije dao zbuniti. Vodeći hrvatski intelektualci kao što su dramatičar Slobodan Šnajder, pisac Miljenko Jergović i satiričar Boris Dežulović nagradili su do danas manje poznatu naučnicu aplauzom. Liberalna štampa je sa zadovoljstvom listala sve apsurdnosti koje su nastale iz teze da su hrvatski, srpski, bosanski i crnogorski različiti jezici. Tako da je svaki Hrvat na svijet morao doći kao poliglota, jer je automatski vladao sa tri druga jezika. Jedan list je uočio da od 70 hrvatskih ambasadora u svijetu, samo jedan od njih na svojoj webstranici navodi da, pored engleskog ili francuskog, također govori i srpski. Za sve ostale to je nešto što se, čini se, podrazumjeva.“

Doprinos lingvistike u odbrani nacionalnih interesa je bio dobrodošao

List podsjeća da je lingvistkinja Snježana Kordić diplomirala u Zagrebu te da je karijeru nastavila u Njemačkoj.

„Frankfurter Rundschau“ piše: „Ona jasno i nepodmitljivo iznosi argumente da srpsko-hrvatski jezik i dalje postoji – neovisno od nacionalnih političara – i to kao „policentrični jezici“, kao što su njemački, engleski i francuski. Ono što njenu knjigu čini skandaloznom je to što bivšim protivnicima u ratu u njihovom boju za jezik ne daje nikakav popust na budalaštinu. Suparničke strane se, naime, nisu morale truditi 20 godina oko svojih argumenata: u strankama, izdavaštvima i redakcijama doprinos lingvistike u ideološkoj odbrani nacionalnih interesa je samo bio dobrodošao“, piše, pored ostalog. njemački list „Frankfurter Rundschau“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. ured.: Mehmed Smajić