1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hrvati nezainteresirani za sporazum između EU i SAD-a

Premda se kraju privode pregovori o najvećem trgovinskom sporazumu u povijesti, ali i vrlo kontroverznom, hrvatski političari prema toj činjenici koja se tiče i interesa domaće javnosti zauzimaju pasivno stajalište.

Europski dan borbe protiv TTIP-a, obilježen prošle subote diljem kontinentalne unije, nije u Hrvatskoj imao gotovo nikakvog odjeka. Štoviše, hrvatskoj javnosti i dalje je zbog razmjerne neinformiranosti uputno redovno prevoditi spomenutu kraticu – riječ je dakle o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu. O tom sporazumu između EU-a i SAD-a pregovara se još od lani, i to u značajnim dijelom konspirativnim okolnostima. Ako bude sklopljen, predstavljat će najobuhvatniji ekonomski ugovor u povijesti, no već sad se na njega upućuju brojne zamjerke.

Textilarbeiterinnen von DTR fordern Auszahlung der Löhne

TTIP bi se mogao štetno odraziti i na položaj hrvatskih radnika

Partnerstvo smjera pospješiti razmjenu na liberaliziranom zajedničkom tržištu, kao i uvjete pod kojima posluju ulagači. Rastući otpor, naročito u demokratski stabilnijim zemljama EU-a, spram sporazuma u fazi pregovaranja može se pojednostavljeno opisati kao strah od svojevrsne korporokracije – vlasti u rukama privatnih kompanija – na štetu demokratski podržanih državnih suvereniteta. Smatra se da bi TTIP-om bila posebno ugrožena područja radnog prava, financijske regulacije, poljoprivrednog te prehrambeno-prerađivačkog sektora, zaštite okoliša i zaštite podataka.

Ugrožavanje radničkih prava

Hrvatsko radništvo tek je povremeno upozoravano na moguće opasnosti iz navedenog smjera, no uglavnom mlako, budući da se time bavi tek nekolicina političara, sindikalista i drugih javnih osoba. Pritom njihove eventualno kritičke stavove o tome prenosi veoma malen broj medija, i to listom neprofitnih. „TTIP bi ugrozio radnička prava, kao i prostor sindikalnog organiziranja, što uvijek ide ruku pod ruku“, rekao nam je Mario Iveković iz Novog sindikata, nazivajući politički obzor interesnih krugova koji forsiraju sklapanje partnerstva – tržišnim fundamentalizmom. Po njemu, država još uvijek posjeduje instrumente za obranu pozicije radnika naspram kapitala, ali bi joj oni mogli biti oduzeti.

Na to je nedavnim proglasom upozorila i hrvatska Mreža anarhosindikalista (MASA), jedna od rijetkih adresa u zemlji koje su javnosti skrenule pažnju na Europski dan borbe protiv TTIP-a. Oni naime spominju slučaj tužbe francuske tvrtke Veolia protiv Egipta s kojim je imala ugovor o gospodarenju otpadom na 15 godina. Do sukoba je došlo kad je državna vlast htjela uskladiti radničke plaće s inflacijom. Sličnim pravnim intervencijama otvara prostor i TTIP, predloženim mehanizmom rješavanja sporova između ulagača i država koji bi poduzetnicima omogućio da tuže vlasti ukoliko procijene da bi novi zakoni mogli naštetiti njihovu profitu.

Nedopustiva šteta za demokraciju

Mario Iveković mišljenja je da, ukoliko se to usvoji, možemo samo zamisliti nesagledive posljedice po životni standard. On smatra da se radi o ključnom pitanju radničke budućnosti, ali nalazi kako se TTIP u Hrvatskoj još ne uzima u obzir niti u sindikalnim krugovima, kamoli među političkom elitom. „U primjeni sporazuma europski standardi radničkih prava sigurno će se približiti američkima, a ne obrnuto. SAD je ratificirao samo dva od osam temeljnih propisa Međunarodne organizacije rada, a zemlje EU-a svih osam, pa možemo pretpostaviti konačni učinak TTIP-a“, kaže Iveković.

Urban Gardening in Sao Paulo, Brasilien

TTIP: onemogućavanje strožih propisa o GMO-u?

Govoreći o hrvatskoj političkoj eliti, zasad se o TTIP-u analitički sadržajnije izjasnio samo Davor Škrlec, zastupnik ORaH-a u Europskom parlamentu, a gdje će se na koncu i glasati o usvajanju TTIP-a. Ostali, prema nekim procjenama, i u ovom predmetu pasivno čekaju da vide što će odlučiti Njemačka. Škrlec, međutim, nazvao je TTIP stajalištem začetim „na temelju pozadinskih pregovora i upitnih analiza“. Također je izrazio zabrinutost posebno zbog „neinformiranosti i nezainteresiranosti građana Hrvatske za ovu veliku prijetnju“ te pozvao Vladu RH da što prije osudi „ovaj stil pregovaranja“. Svoj osvrt završio je procjenom da je TTIP u biti „nedopustiva šteta europskoj demokraciji“.

Pritisak američke agroindustrije

Simultano uz potpisivanje sličnog sporazuma CETA-e između EU-a i Kanade krajem prošlog mjeseca, pozornost europske javnosti naročito je privučena vijestima o silini nastojanja agroindustrijskih lobija SAD-a u zastupanju što liberalnijeg TTIP-a, u tržišnom smislu. Ta ekonomska grana jedna je od najvažnijih za američkog partnera u pregovorima, a očekivano se koplja lome na temi dubioznih genetski modificiranih proizvoda, tj. organizama (GMO). I o njima se u Hrvatskoj zna relativno malo, no poznato je da je politika EU-a spram GMO-a rigorozno skeptična, u komparaciji s onom SAD-a.

U udruzi za zaštitu okoliša Zelena akcija, koja se u Hrvatskoj ponajviše bavi tom vrstom pitanja, smatraju da bi TTIP mogao promijeniti načine na koji se primjenjuje EU-legislativa o GMO-u. „To bi se moglo odnositi na sigurnosne provjere i redefiniranje udjela dopuštene GM-kontaminacije u ljudskoj i životinjskoj hrani te sjemenu. Odredbe TTIP-a također bi utjecale na bilo kakvu buduću reviziju zakona, onemogućavajući uvođenje strožih pravila“, rekao je za DW Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije, dodajući kako nas iskustvo s CETA-om upućuje na daljnji povećani oprez.

Kanada je također veoma naklona GMO-u, pa se u trgovinskom sporazumu s EU-om izborila za određene ustupke partnera u tom pogledu. CETA uključuje i dogovor o promicanju procesa odobravanja „biotehnoloških proizvoda“, kao i „regulatornoj suradnji kako bi se minimizirali štetni trgovinski utjecaji regulatornih praksi povezanih s biotehnološkim proizvodima“. Zelena akcija stoga drži da EU – a svakako i Hrvatska - ne smije pristati na oslabljivanje propisa koji garantiraju zaštitu okoliša i potrošača od kontaminacije GMO-om. „Hitno se mora osigurati veća transparentnost pregovora o TTIP-u“, kaže Radovanović, „kako bi se građani uvjerili da njihova prava i interesi nisu ugroženi“.

Preporuka redakcije