Hrišćanstvo se bori da se vrati u istočnu Tursku

Već 1600 godina zvono na Mor Gabrielu u jugoistočnoj Turskoj poziva ljude na molitvu. Sve u vezu sa ovim sirijskim pravoslavnim manastirom je drevno.

Obredi se obavljaju na aramejskom, jeziku koji se govorio u vrijeme Hrista. Poznat kao drugi Jerusalem, manastir se ne smatra važnim samo za sirijske hrišćane, već i za širu hrišćansku zajednicu. No, odluka kojom je turski vrhovni sud odlučio da vlasništvo nad manastirom dodijeli turskoj državi baca sjenu na njegovu budućnost.

Kuriye Kos je rukovodilac fondacije Mor Gabriel koja vodi manastir. „ Nakon svih ovih sudskih slučajeva sve se može desiti,“ rekao je on DW-u. „ Mi posjedujemo drugu zemlju i mogli bismo se suočiti sa istom situacijom. Živimo ovdje već hiljadama godina.“

Hrišćani se ipak vraćaju kući

Kontroverza je započela kad su se hrišćani počeli vraćati u ovo područje, omogućujući da se ova regija podmladi, zajedno sa glavnim gradom Midyatom. Većina je pobjegla u Evropu i Sjedinjene Američke Države tokom osamdesetih i devedesetih na vrhuncu konflikta između države i kurdske pobunjeničke grupe PKK.

Lokalni advokat Rudi Sumer kaže da se hrišćani, povratnici, suočavaju sa pravnim izazovima jer im lokalno stanovništvo osporava vlasnička prava. „ Kako su Sirijci povratnici počeli da rade na registraciji i legalizaciji vlasništva nad svojim imanjima počeli su problemi sa okolnim selima, koji pokušavaju da prisvoje zemlju i imanja“ , kaže Sumer.

U proteklih nekoliko godina, Kafko, sirijsko selo je vraćeno u život nakon što su ga napustili njegovi žitelji, koji su pronašli utočište u Švajcarskoj i Njemačkoj. Selo je umnogome testna zona za stotine hiljada Sirijaca koji razmišljaju o povratku. Israil Demir i njegova porodica su se vratili u Kafko prije sedam godina, ali sa narastajućim pravnim problemima i tenzijama on nije siguran da bi istu odluku donio i danas.

„ Osjećamo se ugroženo, ne samo pravno, već i fizički“, objašnjava Demir. „Poznajemo ljude koji su bili napadnuti. Svi ovi problemi sada utiču na odluke ljudi da se vrate, povratak je skoro prekinut.“

Nerješeno vlasništvo

U slučaju manastira Mor Gabriel, dokumenti koji dokazuju vlasništvo su izgubljeni. Sudije su čak odustale od zahtjeva da ispitaju 120 starog svjedoka da bi ustanovili vlasništvo nad zemljom.

Od tad, država je otvorila još šest novih slučajeva u posljednje četiri godine. Državni tužilac je takođe pokrenuo istragu o tome da li je manastir izgrađen na mjestu na kojem je bila džamija, unatoč činjenici je očigledno osnovan 170 godina prije rođenja Muhameda. Početak pravnih slučajeva je praćen serijom zahtjeva okolnih sela za zemlju koju posjeduje manastir. Slučajeve podržavaju lokalni zakonodavci vladajuće partije AK, koja se oslanja na Islam u svojoj politici.

Obližnje selo Yayvantepe je slučaj ekstremnog siromaštva. Ismail Erkal, seoski vođa, kaže da oni trebaju manastirsku zemlju da napasaju svoju stoku i upozorava da spor postaje žučniji. „ Naša veza je gotova. Niti mi posjećujemo manastir niti ljudi iz manastira dolaze da nas posjete,“ kaže Erkal. „ Mi nikada nećemo prihvatiti nepravdu. Ako je mi sami ne možemo spriječiti, tražićemo da se država umješa.“

Turski predsjednik Abdullah Gul je obećao da će se pozabaviti tekućom kontroverzom u regionu. U prošlosti, nemiri kao što su ovi pridonijeli su opadanju ove drevne hrišćanske populacije.

Do sad, Turska se borila protiv ovog trenda. Ali sa narastajućim brojem pravnih nejasnoća kako sa manstirom, tako i sa problemima vlasništva nad zemljom, budućnost turskih sirijskih hrišćana može doći u neizvjesnost.

Autori: Dorian Jones / Gorana Sekulić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić