1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hrana iz kontejnera za smeće

Supermarketi u Francuskoj više ne smiju bacati namirnice u kontejnere. Ipak, ne mora sve da se reguliše zakonom. Studenti u Erlangenu odavno žive od hrane koju pronađu u smeću.

"Njemačka je veoma bogata zemlja. Tu ćeš hranu pronaći čak i u kontejneru za smeće", kaže Luis. Ovaj 27-godišnji Kolumbijanac studira u Erlangenu i živi u zajednici sa drugim studentima. On i njegovih četvero kolega hrane se skoro isključivo onim što pronađu u kontejnerima velikih samoposluga. U Kolumbiji mu nikada ne bi ni palo na pamet da zaviri u kontejner. "Tamo nema ničega što je ovako dobro", kaže Luis. "Kontejnerovanje" je nešto što je naučio tek od svojih njemačkih sustanara.

Širok asortiman raznih proizvoda...za svačiji ukus

Širok asortiman raznih proizvoda...za svačiji ukus

U istom stanu živi i 25-godišnja Nadja. Ona organizuje najviše "pohoda" u kojima se obilaze kontejneri. "To je nevjerovatno rasipanje hrane. Imala bih lošu savjest kada to ne bih iskoristila", kaže Nadja i zajedno sa prijateljicom Larom se prisjeća nekih proizvoda koje su našli. "Sjećaš li se kad smo pronašli paklo voćnih jogurta?", pita laru. Lara se, naravno, dobro sjeća toga. Ona zna i zašto je to bačeno u smeće. "Bacili su paklo voćnih jogurta, jer je ambalaža bila pocijepana, a rok trajanja se vidio samo s jedne strane. U samoposluzi više ne smiju da prodaju takvu robu."

Ronioci po smeću

Svakih 14 dana oni uveče podižu poklopce na kontejnerima ispred obližnjih samoposluga. Naoružani plastičnim kesama, rukavicama i baterijama oni pronalaze prava brda mesa, riže, salama, hljeba i voća. Michael, student medicine, hvali se da nikada u životu nije jeo toliko voća kao sada kada se hrani iz kontejnera.

"Ronjenje po smeću" ili "kontejnerovanje" se proteklih godina razvilo u pravi pokret. Veliki broj, prvenstveno mladih ljudi, stalno putem tvitera razmjenjuje informacije o tome. Postoje i posebne platforme sa savjetima i na facebooku. Procjenjuje se da u Njemačkoj u kontejnerima godišnje završi jedanaest miliona tona namirnica. Tako se doslovce na smeće baca robe u vrijednosti od preko 20 milijardi eura.

Rizik za zdravlje

Veliki lanci samoposluga nerado govore o ovoj temi. Pismeni zahtjev za informacijama lancu Aldi ostao je bez odgovora, ali se "nešto pričljivijim" pokazao Lidl. "Lidl se trudi da izbjegne bacanje namirnica. U našim filijalama se redovno pregledaju rokovi važenja na pakovanjima", stoji u saopštenju ovog lanca samoposluga.

Lidl naglašava da namirnice kojima se bliži isticanje roka trajanja poklanja humanitarnoj organizaciji Tafeln, koja to dalje dijeli siromašnim osobama. Namirnice koje odista moraju da se bace u smeće, odlažu se na takav nčin da su nedostupne trećim osobama.

Ulov Nadje i njenih kolega nakon jedne noći ronjenja

Ulov Nadje i njenih kolega nakon jedne noći "ronjenja"

Thomas Bonrath iz lanca Rewe Group tvrdi da oni nemaju veće probleme sa svojim kontejnerima, te opominje: "Oni koji kopaju po smeću ne mogu uvijek prepoznati da li je hrana kojoj je istekao rok trajanja još uvijek jestiva. Na nekim namirnicama se, recimo, razvija opasna buđ koja se ne može uvijek vidjeti golim okom."

I u samoposlugama Kaufland upozoravaju da unošenje hrane iz smeća nije bez rizika. "Poznato nam je da se dešava da neovlaštene osobe dolaze do naših kontejnera i vade ono što je bačeno u smeće. Savjetujemo im da hitno prestanu s tim jer ne možemo garantovati za posljedice po njihovo zdravlje", stoji u saopštenju ovog lanca samoposluga.

Signal za prestanak rasipanja

Studenti iz Erlangena ne prihvataju ove argumente. Oni su svoje "izlete" u svijet kontejnera dokumentovali brojnim fotografijama i sugurni su da njihov način ishrane iz kontejnera predstavlja znak upozorenja protiv bacanja hrane. Ono dobro pregledaju hranu prije nego što je upotrijebe, ono što je ubuđalo se baca, a sve što ostane se pažljivo pere i sortira. Tek nakon toga se sve smješta u frižider. Nešto od svega toga poklanjaju drugim studentima. Nisu baš svi saopštili roditeljima šta rade. Kerstin, studentica elektrotehnike, kaže da su njeni roditelji bili zaprepašteni kada su čuli da "roni po kontejnerima". Kazali su da joj to nije potrebno. Ona nakon toga više ne priča s njima o tome.

Prizor koji nije baš uobičajen: prepuni studentski frižider

Prizor koji nije baš uobičajen: prepuni studentski frižider

Meso za roštilj - na granici legalnog

Pravno gledano, situacija nije jasno regulisana. Ako su kontejneri zaključani, studenti ne smiju da ih otvaraju i pretražuju. To bi bila krađa. Ako kontejneri stoje otvoreni, onda u najgorem slučaju mogu da imaju problema jer se zadržavaju na zemljištu u vlasništvu samoposluge izvan njenog radnog vremena. Onaj ko uzima hranu iz kontejnera, može da računa s tim da neće imati velikih poblema sa sudskim oganima. Nadju i jednu njenu prijateljicu je jednom prilikom "ronjenja" zatekao jedan uposlenik samoposluge. Pozvao je policiju, ali su policajci odustali od podnošenja krivične prijave.

Nadja vodi računa o tome da prostor oko kontejnera ostavi čistim, nakon što pregleda sadržaj smeća. "Posebno se isplati pregledati kontejnere nakon praznika. Poslije Nove godine tu se nađe na tone mesa spremljenog za prženje na električnom roštilju", kaže ona.

Kolumbijanac Luis s osmjehom na licu kaže da je šokiran kada vidi šta se sve u Njemačkoj nađe u smeću. "Ponekad nađemo toliko hrane da priredimo zabavu. Tu ima mesa za roštilj za 15-20 osoba", kaže on i u nevjerici odmahuje glavom. Svojim roditeljima u dalekoj Baranquilliji ipak ne govori ništa o tome.

Preporuka redakcije