Hoće li se EU raspasti kao Jugoslavija?

U članku o posljedicama Brexita po Zapadni Balkan, berlinski Tageszeitung (taz) piše kako neke od reakcija i diskusija koje se vode u Europskoj uniji podsjećaju na početke raspada bivše Jugoslavije. "Balkansko iskustvo ukratko: nacionalna mobiliziranja su praćena histerijom i lažima, koji su uspješno posijali nepovjerenje među narodima. Svi strukturalni i gospodarski problemi društva su obrazloženi 'krivnjom onih drugih'. Nacionalni mitovi su tada ponovno oživjeli, kao i čežnja za idealiziranom prošlošću. Zamah udesno i propagandne kampanje su na koncu dovele do mržnje i spremnosti na rat", navodi autor taz-ovog članka Erich Rathfelder.

Putin i desničari sa Zapada podržavaju balkanske nacionaliste

Autor dodaje da njegovi prijatelji u Sarajevu zaključuju da je već danas vidljiv razvoj u smjeru mržnje u Europi. "Što taj sukob u EU-u znači za nas?", glasi zabrinuto pitanje, navodi Rathfelder u taz-u i dodaje: "Velika većina ljudi sa Zapadnog Balkana danas još uvijek gaji nadu da će postati građani Europske unije. Jer, obećanje o ulasku u EU znači također ograničavanje moći korumpiranih i nesposobnih vlastitih (političkih) elita. Jedan primjer europeizacije Balkana je bila Hrvatska, u kojoj su prije ulaska u EU visoki državni dužnosnici i jedan bivši premijer zbog korupcije završili u zatvoru. No, je li približavanje Europskoj uniji još realistično? Jer, čini se da EU posrće. A političke elite ni u kojem slučaju nisu oduševljene EU-om, kao što jeste stanovništvo tih zemalja, ali moraju imati obzira prema raspoloženju građana. No, s obzirom na hrvatska iskustva, većina vođa je postala oprezna kad je u pitanju približavanje Europskoj uniji. Tako su ti birokrati spremni i 'naćuliti' uši kad je u pitanju vrbovanje drugih sila. Putinova ofenziva na Balkanu je započela već 2006. godine. Njegova želja da Srbiju otvoreno privuče na svoju stranu je, doduše, propala, ali ruski utjecaj se u Srbiji i Republici Srpskoj u BiH ne smije podcijeniti. Putinova strategija se u međuvremenu dopunjuje kroz njegove prijatelje sa Zapada. Kako austrijski FPÖ, tako i drugi desni i desno-radikalni pokreti i stranke sa Zapada podržavaju ekstremne nacionaliste na Balkanu. Tražiti autoritarna rješenja za krize u vlastitim društvima, umjesto kročenja trnovitim putem demokratizacije za neke vladare na Balkanu postaje sve više interesantna alternativa."

Nakon Brexita Zapadni Balkan ostavljen Njemačkoj na brigu

S tim u svezi taz napominje da su i drugi "igrači" ušli u igru moći na Balkanu, ističući pritom činjenicu da i Turska već godinama nastoji učvrstiti svoj utjecaj u tim zemljama, pri čemu je "centar turskih nastojanja - Sarajevo". No, krajnji cilj Turske je također vršiti utjecaj na sve zemlje Zapadnog Balkana, piše taz: "Usto dolaze investicije turskog kapitala u cijeloj regiji. Turska nacionalna ideologija je čak proširena: Turci i Bošnjaci su jedna nacija, poručuje se sad iz Ankare. Ali i zemlje Perzijskog zaljeva i Saudijske Arabija šire svoj utjecaj na Balkan, prije svega u Bosni i Hercegovini. Milijardske investicije u turizam te zemlje su praćene pružanjem pomoći islamističkim skupinama i političarima."

Osvrćući se na britansko-njemačku inicijativu za Zapadni Balkan, taz navodi da je upravo Velika Britanija bila ta, koja je zajedno s Njemačkom htjela "jačati europeizaciju u centru Balkana, u multietničkoj državi Bosni i Hercegovini gdje tradicionalno kulminiraju sve napetosti u regiji. Odlukom Britanaca da napuste Europsku uniju je ta uloga izgleda prepuštena isključivo Njemačkoj. Brexitom će prozapadna, demokratska pozicija na Balkanu dalje oslabiti. Europeizacija Balkana je zakočena. Hoće li se želja građana za integracijom u EU ipak ispuniti, ovisi o političkoj volji u Berlinu i daljnjem razvoju u Europskoj uniji."

Alarmantno stanje s izbjeglicama u Srbiji

Austrijski Kurier u svom online izdanju prenosi napetu situaciju u Srbiji zbog ponovnog povećanja broja izbjeglica. List tako piše da je zbog toga ministar za socijalna pitanja Srbije Aleksandar Vulin alarmirao javnost navodeći da je samo u noći sa srijede na četvrtak skoro 500 izbjeglica stiglo u Srbiju, te je premijera Vučića pozvao na hitan sastanak Savjeta za nacionalnu sigurnost.

"Situacija se dodatno zaoštrava zbog toga što Mađarska odnedavno pojačano vraća izbjeglice sa svoje granice u Srbiju. Prema jednoj novoj regulativi koju je donio mađarski parlament, mađarski policajci od utorka ilegalne izbjeglice koje se presretne na području i do osam kilometara ispred granice moraju jednostavno vratiti nazad u Srbiju. Tamo im se treba ukazati na put prema 'tranzitnim centrima' gdje mogu podnijeti zahtjev za azil. Prema procjenama beogradskog 'Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila' u Srbiji se trenutačno nalazi između 2.500 i 3.000 potražitelja azila. U tranzitnim zonama, međutim, dnevno može samo oko 30 ljudi podnijeti zahtjev za azil", opisuje Kurier.at novonastalu kriznu situaciju s izbjeglicama u Srbiji.