Homs kao Srebrenica: "Nema zaštitne zone bez zaštite"

"Nema zaštitne zone bez zaštite", naslov je članka koji je objavio sedmičnik "Die Zeit" (Di Zajt) a koji su napisali autor knjige Bilješke iz pakla i preživjeli masakra u Srebrenici Emir Suljagić i politički analitičar u Vašingtonu, porijekom iz BiH, Reuf Bajrović. U tekstu se kaže:

"Kao i u BiH prije dvije decenije, jedan od prvih koraka EU kao odgovor na rastuću katastrofu u Siriji, bio je embargo na oružje. Ali bosansko iskustvo je opovrglo tezu da će uz manje oružja koje je u opticaju biti manje žrtava. Čak je i Douglas Hurd, tadašnji britanski šef diplomatije i najvažniji zagovarač embarga UN-a na oružje, naknadno požalio zbog ovog stava. Jer JNA i njeno srpsko-bosansko krilo nikada nisu imali nedostatak oružja u odnosu na svoje nenaoružane protivnike, Armiju BiH. Bez podrške koju Bašar el Asad ima iz Rusije i Irana, on ne bi mogao imati faktički monopol na oružje, isto kao svojevremeno Slobodan Milošević, čiji je saveznik bio Bašarov otac Hafis el Asad.

Zločini protiv sirijskog stanovništva nisu ništa drugo do novo izdanje etničkog čišćenja, koje se odigravalo na Balkanu devedesetih godina. Otpor Rusije i Kine ne smije biti izgovor za nedjelotvornost. Djelotvorna reakcija na masakr u Siriji mora sadržavati tri elementa: priznanje Sirijskog nacionalnog vijeća, naoružavanje i zračna podrška Sirijskoj oslobodilačkoj armiji i podizanje optužnice za zločine protiv čovječnosti protiv Bašara el Asada i njegovih pomagača. Naoružavanje opozicije je preduslov da se konflikt proširi van granica Sirije.

Tu je i još jedna komponenta, u kojoj bi slučaj Bosne mogao da posluži kao pouka. Prije dvije decenije, dijelovi bh. društva okrenuli su se ekstremističkoj ideologiji, iako tamo nije bilo toliko pretpostavki za tako nešto kao možda u Siriji. Unutar Armije BiH, koja je na početku postojanja bila sekularna i multietnička, to je dovelo do osnivanja ekskluzivnih muslimanskih jedinica, sa emirima i imamima. Tako su mudžahedini, ratnici stranog porijekla i njihovi domaći pomagači počinjenim zločinima ostavili iza sebe duboko ukorijenjeni strah i otpore, koje nacionalistički orjentisani političari i dan danas koriste kao sredstvo za ostvarivanje svojih političkih ciljeva", kaže se između ostalog u tekstu Suljagića i Bajrovića, objavljenom u listu "Die Zeit"

Hiljade eura nestale u Bosni?

List 'Die Tageszeitung' donosi članak pod nazivom "Hiljade eura nestale u Bosni". Istraga i sudski proces potresaju Društvo za ugrožene narode iz Goetttingena. Da li je šef ove organizacije za zaštitu ljudskih prava pronevjerio novac? Tilmann Zuelch kategorično odbacuje sve optužbe.

Članovi Upravnog odbora Društva za ugrožene narode su osnivača Društva za ugrožene narode optužili za pronevjeru novca i traže od njega da vrati 70.000 eura. U petak protekle sedmice je Državno tužilaštvo u Goettingenu potvrdilo da vjerovatno predstoji proces protiv Zuelcha zbog pronevjere novca.

Kada su advokat Harald Klein i penzionisani gimnazijski profesor James Albert 2010. izabrani za predsjedavajućeg i zamjenika Društva za ugrožene narode ubrzo su, kažu, otkrili finansijske nepravilnosti. Utvrdili su da se ogranak za BiH ove organizacije potpomaže godišnje sa 60.000 eura. To se vidi u ugovoru bez datuma koji je potpisao Tilmann Zuelch iako po statutu udruženja najmanje dva čovjeka, predsjednik i potpredsjednik udruženja moraju da potpišu ovakav dokument.

Klein i Albert su imali zamjerke i na radni ugovor sa Zülchom. On je 2001. namješten kao generalni sekretar Društva za ugrožene narode. Kada je 2008, izabran u Upravni odbor, morao je podnijeti ostavku na mjesto generalnog sekretara. No, uprkos tomu, on je nastavio primati platu kao generalni sekretar. Riječ je o okupno 70.000 eura. U novembru 2011. su predsjedavajući Društva za ugrožene narode Klein i njegov zamjenik Albert raskinuli ugovor sa Zuelchom. Sada će Sud odlučiti da li je to bilo u skladu sa zakonom.

Zuelch odbacuje optužbe

U petak se u javnosti oglasilo Društvo za ugrožene narode. „Nije nam poznato da se vodi krivični proces protiv Tilmana Zuelcha. Optužbe da je Zuelch pronevjerio novac katogorično odbacujemo!" Društvo za ugrožene narode svu svoju dokumentaciju i račune daje na uvid i kontrolu nezavisnim revizorima Službe za finansije i do sada oni nisu mogli utvrditi nikakve nepravilnosti", kaže se u saopštenju. .

Albert je međutim naglasio da su on i Klein provjeru i napravili na osnovu informacija revizora i da se internom istragom nije ništa moglo utvrditi. Zato su i podigli tužbu protiv Zuelcha da vrati sumu novca, koja mu je uplaćena na osnovu funkcije koju više nije obavljao. Za Zuelcha je sve ovo razarajući akt osvete od strane članova, koji nisu više birani u Upravni odbor udruženja. Oni se ne mogu pomiriti sa činjenicom da im je na Godišnjoj skupštini jednoglasno izglasano nepovjerenje“, kaže Zuelch. I zaista Klein i Albert su u novembru morali da odu sa svojih funkcija. Oba međutim smatraju da je to bilo bespravno, jer godišnju Skupštinu nije sazvao Upravni odbor. Upravni sud je to potvrdio. Taj sud nije novi Upravni odbor Društva za ugrožene narode zbog pravnih nedoumica unio u svoj Registar. Albert i Klein smatraju da je novi Upravni odbor samo ikebana i vide sebe i dalje legalnim predstavnicima Društva za ugrožene narode", piše list 'Die Tageszeitung' iz Berlina.

Autor: Jasmina Rose

Odgovorna urednica: Zorica Ilić