Homofobija - sve veći problem i u BiH

Evropska agencija za osnovna prava upozorava da se policija u većini država članica EU nije sposobna suočiti s kaznenim djelima mržnje, od verbalnih do smrtonosnih napada, a mnoge vlade, školske i druge ustanove i ne shvaćaju ove probleme ozbiljno. „Tako nastaje začarani krug, jer žrtve radije ostaju „nevidljive"' nego što otvoreno govore o ličnoj spolnoj orijentaciji ili što prijave zlostavljanje", pokazalo je istraživanje. Samo tri evropske države - Belgija, Holandija i Španija, priznale su homoseksualcima puna prava na sklapanje braka, a većina drugih država im ne daje čak nikakva prava. Izvještaj pokazuje da više od polovine Evropljana smatra da je diskriminacija zbog spolne orijentacije raširena u njihovoj zemlji. Bugarska, Estonija, Latvija, Poljska i Rumunija naročito su izdvojene zbog nepodržavanja "gay pride" parada, dok su najliberalnije Holandija, Francuska, Austrija, Švedska i Španija. No, i u tim državama podrška je bitno manja kada je riječ o tome da li bi homoseksualnim parovima trebalo dopustiti usvajanje djece.

U konzervativnoj sredini izostaje podrška

U BiH društvo je prilično tradicionalno i homofobično. Homoseksualci i lezbijke žive u našoj okolini ali većina ih vrlo pažljivo krije svoje seksualno opredjeljenje iz straha da ne bi bili napadnuti ili šikanirani. A.M. (pravo ime i prezime poznati autoru) iznosi svoju priču o ljubavi između dvije djevojke. „Za većinu ljudi postoje isključivo heteroseksulaci. Drugima ne daju pravo glasa, jer smo „drugačiji“ od njih…a u biti nismo. U Bosni i Hercegovini je nemoguće biti slobodan u pogledu seksulane orjentacije, kaže naša sagovornica koja je godinu i po u vezi sa svojom djevojkom a već su se i zaručile.

„Meni je dobro. Drugi nas smatraju odličnim prijateljicama i na taj način prikrivamo našu vezu. Možda nekada budem spremna i kažem svojima da imam vezu sa djevojkom. Za sada ne mogu ništa konkretnije razmišljati, zbog okoline u kojoj živimo." Naša sagovornica kaže da nikome nije otvoreno rekla za svoju seksulano opredijeljenost, sem užem krugu prijatelja koji su to prihvatili. No, porodica i rodbina o tome još ništa ne zna. „U očima drugih sam heteroseksualna osoba. Znalo se desiti, kada gradom prođem s djevojkom i zagrlimo se, da drugi čudno gledaju pa i dobacuju pogrdne riječi“.

Njena djevojka je zbog ljubavi iz jednog grada u Bosni došla u Mostar i kaže da bi zbog ljubavi bila spremna sve žrtvovati. „Dugo sam to potiskivala u sebi. Nisam htjela da priznam. Imala sam i momka dvije godine. Onda sam upoznala svoju sadašnju djevojku i vremenom sam shvatila da zbog drugih ne trebam držati osjećaje u sebi i emotivno sam se otvorila svojoj djevojci koja mi je to uzvratila u svakom pogledu."

Pojedini mediji u službi širenja homofobije

Prema gay populaciji u BiH vrlo kritički ponijeli su se i neki utjecajniji mediji, koji su objavljivali stavove čitalaca u kojima se na najgrublji način vrijeđa homoseksualna populacija. Novinar BHT1 i komunikolog Seid Masnica smatra da su ljudi u BiH previše zaokupljeni tuđim problemima, pa i seksualnom orjentiranošću.

„Društvo u Bosni i Hercegovini je prije društvo u kojem više od 50% njegovih građana nikada nije napustilo BiH, pa i ne zna kakav je odnos u drugim državama i kontinentima prema osobama drukčijih pogleda i seksualne orjentacije. Veoma malo se uvažava mišljenje drugačijeg i ništa nije dobro što ne podliježe standardnim patrijarhalnim zakonima. Na žalost, slika koja je poslana iz Sarajeva prošle godine, odličan je pokazatelj koliko smo još uvijek daleko od toga da prihvatimo ne samo homoseksualce, nego i sve one koji imaju ideju, koji su originalni i koji žele BiH vidjeti kao evropsku zemlju rasterećenu bilo kakvih predrasuda“ kaže Masnica.

Homoseksualce vrijeđaju

Gay osobe u BiH brojni pojedinci nazivaju bolesnicima i nemoralnim spodobama. Čak su i pojedini predstavnici državnih institucija, političkih partija i vjerskih zajednica otvoreno iskazivali svoju homofobičnost. I građani Mostara upitani za mišljenje o gay osobama imaju negativan stav. „O njima i ne razmišljam! Ne zanimaju me!“ – najčešći je odgovor koji možete čuti na pitanje o stavu prema gay populaciji u BiH.

Zauzimajući se za svoja prava, kažu A.M. i njena djevojka, gay populacija mijenja društvo čineći ga raznolikijim, demokratičnijim i otvorenijim. Međutim, uvijek se nađe neki razlog da se ispolji mržnja i homofobija prema seksualnim manjinama. Ipak, ima i onih koji razmišljaju drugačije. „Govore da su homoseksualci bolesnici, a nama, koji zahtijevamo građansku jednakost i ukinuće bilo koje vrste diskriminacije, pa stoga podržavamo i dizanje glasa u korist prava svih manjina, nama kojima se zalažemo za različitost spolnih usmjerenja, govore da smo protivnici ljudske naravi", ističu iz Omladinskog kulturnog centra Abrašević u Mostaru.

Srđan Dizdarević nekadašnji predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH kaže da ima dojam da se političari utrkuju ko će biti grublji u napadima na gay osobe. „Političari-nacionalisti ih nazivaju izrodima, a čini mi se da cijela priča ima i za cilj poslužiti u predizborne svrhe“ kaže Dizdarević. Iako smo za mišljenje o ovoj temi htjeli čuti i stavove bh-političkih partija, niko iz politike nije htio javno govoriti o odnosu bh-politike i društva prema gay populaciji u Bosni i Hercegovini. I to, vjerovatno, govori o otvorenosti onih koji vode zemlju o prihvatanju „drugog i drugačijeg“.

Autor: Sanel Kajan, Mostar

Odg. urednica: Jasmina Rose