1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Homo balcanicus" u pohodu na evropske knjižare

"Homo balcanicus" je čovjek koji živi u stalnoj nesigurnosti o svom identitetu, kaže autor Nikola Madžirov. Stvaralački napon balkanskih pisaca, posljedica takvog stanja, privukao je pažnju na sajmu knjige u Lajpcigu.

Jedan od štandova na kojem su izložene knjige sa područja Balkana

Jedan od štandova na kojem su izložene knjige sa područja Balkana

Kultni gradski prostori – poprišta festivala "Lajpcig čita" – pucaju po šavovima. Slobodnog mjesta više nema ni za stajanje. Svjetla su prigušena, zrak ustajao, a oči i uši posjetitelja napete od straha da ne bi propustili riječ, pokret ili izraz lica autora. No, na pozornici ne sjedi ni Günter Grass, ni T.C. Boyle, ni Geert Mak, ni Vladimir Kaminer, a niti trenutno međunarodno vrlo zapaženi Daniel Kehlmann i Julia Franck. Za mikrofonom su pisci iz jugoistočne Europe: Hrvat Edo Popović ove, Srđan Valjarević iz Srbije prošle godine. Pritom se nipošto ne radi o iznimkama. Odavno se – i ne samo u okruženju Lajpciškog sajma knjiga – primjećuje rastuće zanimanje osobito mlađe njemačke publike za književnike iz regije, ali i za zemljopisni, kulturni i politički prostor zapadnoga Balkana.

Balkan ima svoje avanturističke čari

Zašto, pokušava objasniti ugledna hrvatska proučavateljica književnosti i prevoditeljica Alida Bremer:

Alida Bremer, ekspertica za hrvatsku književnost

Alida Bremer, ekspertica za hrvatsku književnost

"Ja o tome ne znam ništa, jer ne idem u disko, ali sam čula da DJ-ovi putuju od Berlina do Njujorka i puštaju balkansku glazbu. Čak i u nekim drugim segmentima poput filma se primjećuje da ta egzotika kod mladih ljudi pobuđuje ne znam ni ja kakve sve osjećaje. U svakom slučaju je Balkan neko mračno mjesto Europe koje ima svoje avanturističke čari."

One, međutim, ne dolaze do izražaja samo u popularnoj kulturi nego i u zahtjevnim djelima beletristike. Zagrebački nakladnik Nenad Popović je uvjeren da proboj u prvome redu hrvatskih i srpskih autora na njemačko tržište nije samo prateći učinak privlačnosti drugih segmenata stvaralaštva kao što su glazba i film s balkanskim pedigreom ili promidžbenih aktivnosti poput lanjskog nastupa Hrvatske kao zemlje-partnera na Lajpciškom sajmu knjiga ili nedavnog prikaza suvremene srpske književnosti u "Schreibheftu", jednome od vodećih njemačkih literarnih časopisa. On potražnju za piscima iz regije i njihovim djelima prije tumači kvalitetom objavljenih radova:

"Naši pisci nisu igrali na jeftine efekte, nego su pružili Europi visoku književnu kvalitetu, jer ne bi bili kod najuglednijih izdavača u Njemačkoj samo zato što pišu nekakve skandale ili dnevne reportaže, već ozbiljne, prave knjige europskoga ranga."

Alida Bremer – uz privlačnu tematiku odraza rata, poraća i tranzicije na stanje duha u zemljama bivše Jugoslavije – tome dodaje i zanimljiva stilska sredstva poput crnog humora ili ironije te autentičnost umjetničkih pojava:

"Kada pišu za sebe i svoju publiku koja ih prepoznaje i koja se smije njihovom crnom humoru, onda ih prepoznaje i Zapad."

Nijemce sve više zanimaju autori sa Balkana

Vida Ognjenovic, predsjednica Udruženja pisaca Srbije

Vida Ognjenovic, predsjednica Udruženja pisaca Srbije

Urbani karakter, duboko usađeno nepovjerenje prema autoritetima, odnjegovan stil, slobodan odnos prema jeziku, konciznost i brzi ritam – ta i druga obilježja stvaralaštva suvremenih pjesnika i prozaika iz jugoistočne Europe u potpunosti korespondiraju sa senzibilitetom vremena i zapadnjačke publike. Književna i kazališna umjetnica, predsjednica srpskog ogranka PEN-a Vida Ognjenović upravo u inovativnim formama i jezičnom izričaju nalazi razloge pojačanog zanimanja njemačkih čitatelja za djela iz regije:

"Ja mislim da našu književnost trenutno odlikuje velika raznolikost i sloboda. Mislim da naši pisci slobodno ulaze u eksperimente ne zaboravljajući tradicionalnu priču, ne zaboravljajući jezgru priče, ali eksperimentiraju formom i jezikom."

Austrijski nakladnik Lojze Wieser, doajen popularizacije balkanske književnosti na njemačkome govornom području, se raduje da percepcija jugoistočne Europe konačno počinje nositi pozitivni predznak. Tome je, prema njegovom mišljenju, ključno doprinijela pisana riječ:

"Jer su samo autori sposobni prikazati svu raznolikost, proturječnost i gotovo erotičnu povezanost s podnebljem, ljudima i kulturama Balkana. Vrijednost tih autora je u protuteži ratovima i razaranjima, jer svojim djelima oblikuju sliku pomirljivosti regije, jer su samo jezik i književnost u stanju biti miroljubivi."

Lajpciški sajam knjige traje do nedjelje 15. marta

Logo Lajpciškog sajma knjiga

Logo Lajpciškog sajma knjiga

Difuzna predodžba o Balkanu iz čije se nedokučivosti rađa mistika, međutim, tek uvjetno i samo djelomično može poslužiti kao objašnjenje za upuštanje čitatelja u književne odraze regije. Jer, kako dokazuje zapažanje prevoditeljice Susanne Böhm-Milosavljević, razlozi su nerijetko mnogo praktičnije prirode:

"Ja smatram da je Srbija, Hrvatska i cijelo to područje dio europske kulture. Ja mislim da njemački čitatelji gledaju na to područje kao na nešto što je jako blizu, a ipak jako daleko. To je jedna stvar. Druga stvar je da je čitatelju zanimljivo kako mlađi pisci gledaju na sve te promjene, kako će jedna zemlja koja je u tranziciji ući u Europu i kako se ponovo uključuje na tu stvar."