Holandski bataljon: Kukavičluk se kažnjava

Die Zeit piše: "Osamnaest dugih i bolnih godina nakon zločina jedno je jasno: Država Holandija je odgovorna za smrt troje Muslimana u Srebrenici 1995. Vrhovni sud Holandije potvrdio je time presudu civlnog Haškog suda iz 2011. To je istorijska prekretnica. Holandska vlada je stalno argumentirala da holanski bataljon i šef tog bataljona u Srebrenivi Thom Karremans ne mogu biti pozvani na odgovornost jer su bili pod komandom UN-a i kao takvi uživali imunitet. Ali njihova formulacija "Mi s tim nemamo ništa", opovrgnuta je i na najvećoj, posljednjoj sudskoj instanci. Ona je utvrdila da holandski vojnici nisu djelovali samo po nalogu UN-a već i holandske vlade.

Bošnjaci koji od 2002. godine vode proces protiv holandske države su Rizo Mustafić koji je radio kao električar za holandski bataljom i Hasan Nuhanović, koji je radio kao prevodilac. Obojica su u bazu UN-a u Potočarima doveli svoje porodice. No, Holanđani su prislili njihove najmilije da napuste bazu. Glavna tačka optužnice bila je da holandski plavi šljemovi nisu učinili ništa da zaštite svoj bosanske uposlenike i njihove familije i sada je sud to potvrdio.

Troje ubijenih članova familije su mogli sada biti živi a s njima na hiljade drugih ljudi da su Holanđani pokazali ne samo više odgovornosti već i više hrabrosti. Stalno su se branili tvrdnjom da su u prvom planu imali premoć Ratka Mladića i njegovih trupa. Sigurno je da holandski vojnici nisu bili dorasli humanitarnoj i logističkoj situaciji koja je vladala u bazi u Potočarima: bilo bi im najdraže da su ih povukli kući u Holandiju. Ali do toga nije došlo, zato su odlučili da otjeraju izbjeglice. Napolju ispred baze stajali su divlje odlučni Srbi, unutra u bazi potpuno neodlučni Holanđani. Većina muškaraca i dječaka završila je u masovnim grobnicama. Kosti svih njih ni danas, nakon 18 godina, nisu pronađene. Nuhanović je 13 godina tragao za posmrtnim ostacima najmilijih. Svog malog brata, kojeg nije mogao spasiti, posljednjeg je sahranio. Očito je da su Srbi bili ubice, ali Holanđani su uradili ono što nisu smjeli. Ljude, koji su im povjereni da ih čuvaju, oni nisu zaštitili, rekao je Nuhanović."

Kanadski plavi šljemovi reagovali drugačije od holandskih

"Ovaj slučaj dobija posebnu dimenziju kada se uporedi sa situacijom u kojoj su se našli Srbi iz Knina, pred nadolazećom hrvatskom vojskom. Ovaj put su u odbrani civila bili kanadski plavi šljemovi. Kada su Hrvati okružili Knin, hiljade srpskih civila tražilo je zaštitu u bazi kanadskih plavih šljemova. Hrvati su zatražili da im se isporuče svi muškarci. Kanadski zapovjednik je odgovorio sa kategoričnim "Ne!". Pri tome Knin nije bio niti demilitarizovana niti zaštićena zona UN-a. Događaj u Kninu pokazuje da je komandant trupa imao efikasnu komandu nad svojim vojnicima a ne UN. A upravo je suprotno glasila teza odbrane holandskog bataljona.

Trebalo je jedanaest godina da dođe do presude. To je dobar momenat za izvinjenje holandske države familijama ubijenih Srebreničana. A da za izvinjenje nikada nije kasno, pokazale su slike iz francuskog gradića Oradur-sur-Glane. Njemački predsjednik Gauck i francuski predsjednik Hollande su nas, držeći ruku u ruci, u tome podučili", zaključuje Die Zeit.

Slovenija na dnevnom redu eurozone

List Handelsblatt bavi se Slovenijom. "Na sastanku ministara finansija eurozone u petak (13.09.) u Litvaniji raspravljaće se o stanju banaka u prezaduženoj Sloveniji. Šef eurozone Jeroen Dijsselbloem zamolio je slovenačkog resornog ministra da podnese odgovarajući izvještaj. Povod je najava Slovenije da će zatvoriti dvije manje banke.

Eurozona sve više sumnja da će Ljubljana biti u stanju da, bez pomoći izvana, začepi rupu u kapitalu u visini od 7,5 milijardi eura, nastalom u radu 18 aktivnih banaka. Evropska centralna banka je zainteresovana da Slovenija podnese molbu za pomoć iz Fonda za spas ESM.

Šef Centralne banke Slovenije Bostjan Jazbec najavio je ukidanje dvije manje banke: Factor Banka i Probanka. Ljubljana je najavila da su uprkos tome ušteđevine štediša sigurne i da ih oni neće izgubiti. Za njih garantuje država. Time Slovenija želi da izbjegne sudbinu Kipra. Slovenija se usteže da zatraži pomoć iz Fonda spasa. No, državu pritišću prije svega nenaplativi bankarski krediti od 7,5 milijardi eura. Slovenija se nalazi u recesiji zbog smanjenja izvoza, pritiska kredita i smanjenja potražnje na domaćem tržištu", zaključuje Handelsblatt.

Autor: Jasmina Rose
Odg. urednica: Zorica Ilić