1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Holandija neće promijeniti stav o Srbiji

7. juli 2009

Stav Holandije o odmrzavanja Prelaznog sporazuma sa Srbijom nije se promijenio u odnosu na negativnu poziciju sa posljednjeg ministarskog zasjedanja Evropske unije, održanog sredinom juna u Luksemburgu.

https://p.dw.com/p/Iidk
80 odsto direktnih stranih investicija u Srbiju dolazi iz zemalja članica EU, što je u prethodnih osam godina iznosilo 16 milijardi dolara.
80 odsto direktnih stranih investicija u Srbiju dolazi iz zemalja članica EU, što je u prethodnih osam godina iznosilo 16 milijardi dolara.Foto: AP

U holandskom ministarstvu spoljnih poslova nisu nam mogli dati potvrdu o tome da li zemlje članice EU razgovaraju sa Holandijom u cilju pokušaja odmrzavanja sporazuma sa Srbijom. Sredinom juna, na ministarskom sastanku šefova diplomatija EU u Luksemburgu, 25 zemalja članica Unije tražilo je odmrzavanje Trgovinskog sporazuma sa Srbijom. Holandija je, međutim, ostala čvrsta pri stavu da do pune saradnje Srbije sa Tribunalom u Hagu, kao osnovnog preduslova za odmrzavanje Sporazuma, još nije došlo. Iako se još tada najavljivalo da će članice EU nastaviti razgovor o toj temi, do danas nije napravljen nikakav pomak.

Doduše, Holandija je napravila mali korak unaprijed, predloživši djelimičnu primjenu Trgovinskog sporazuma, ali je njen stav o pitanju deblokade Sporazuma sa Srbijom ostao identičan onome sa posljednjeg ministarskog sastanka u Luksemburgu, potvrđeno je DW u holandskom ministarstvu spoljnih poslova.

Pitanje ostaje otvoreno…

Predsjednik Srbije Boris Tadić: "Srbija je za međunarodnu zajednicu konačno postala faktor stabilnosti".
Predsjednik Srbije Boris Tadić: "Srbija je za međunarodnu zajednicu konačno postala faktor stabilnosti".Foto: AP

Za razliku od holandskog stava da je „jedini put Srbije u EU moguć preko Haga“, kao i da nema garancije da bi „olakšavanje uslova zadatih Srbiji dovelo do veće stabilnosti na Balkanu, kao ni do potrebnih reformi u Srbiji“, evropski komesar za proširenje, Oli Ren se još krajem prošle godine založio za aktiviranje Trgovinskog sporazuma sa Srbijom, obrazlažući to kao svojevrsno priznanje za konstruktivno i kooperativno ponašanje Srbije. Predstavljajući program švedskog predsjedavanja EU, švedski ministar spoljnih poslova, Karl Bilt, takođe je pomenuo priznanje Srbiji. „Značajan napredak je postignut o pitanju saradnje Srbije sa Tribunalom u Hagu. U pitanju je zaista značajan napredak. Koliko će to uticati na progres o pitanjima koje imamo sa Srbijom, ostaje da se vidi. Ali ta teme će biti na našoj agendi.”

...a da li se o njemu razgovara?

I dok se iz Brisela mogu čuti informacije o tome da članice EU, zajedno za Karlom Biltom, kao predstavnikom zemlje predsjedavajuće EU, rade na tome da ubijede Holandiju da popusti u svom stavu, iz holanskog ministarstva spoljnih poslova nisu mogli da nam potvrde da li je takvih razgovora bilo, od posljednjeg zasjedanja ministara spoljnih poslova EU.

Holandija je jasna: Ratko Mladić mora biti uhapšen i isporučen u Hag.
Holandija je jasna: Ratko Mladić mora biti uhapšen i isporučen u Hag.Foto: AP

Prva sljedeće prilika za tako nešto mogla bi da bude 27. i 28. jula na novom ministarskom zasjedanju u Briselu. U međuvremenu potpredsjednik srbijanske Vlade, Božidar Đelić, kaže da se nada da će se, tokom predstojeće posjete Beogradu, holandski ministar spoljnih poslova, Makism Ferhagen, uvjeriti da Srbija čini sve što može kako bi okončala saradnju sa Hagom: „Mi ćemo u danima koji dolaze preduzeti seriju aktivnosti prema Holandiji, da bi u bilateralnim kontaktima, neposredno, predočili toj zemlji sve ono što je Srbija uradila u domenu saradnje sa Hagom, ali je i upoznali sa generalnom situacijom u Srbiji, trudeći se pri tome da se i Holandija pridruži konsenzusu od 26 zemalja EU koje su za primjenu prelaznog Sporazuma sa Srbijom.“

Iz Holandije se pak poručuje da se u Beogradu neće pregovarati o njihovim principima, već će teme biti saradnja Holandije i Srbije na drugim poljima. I dok i u Srbiji i u EU svi očekuju da čuju taj izraz “puna saradnja“, u diplomatskim krugovima u Briselu može se čuti da se takva formulacija prije odnosi na političku odluku, nego na dio izvještaja Serža Bramerca.

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić