1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Holandija kriva za smrt trojice Srebreničana

Država Holandija je odgovorna što su trojica Bošnjaka iz porodice Nuhanović i Mustafić ubijena u Srebrenici jula 1995. godine, presuda je Vrhovnog suda te zemlje u sporu koji je trajao više od deset godina.

Tužbu protiv države Holandije podnijeli su Hasan Nuhanović, čiji brat i otac su ubijeni 13. jula 1995. i porodica Rize Mustafića, koji je također ubijen tog dana. Trojica ubijenih su nakon ulaska Mladićevih snaga u Srebrenicu, koja je proglašena zonom pod zaštitom UN, potražili utočište u bazi Holandskog bataljona.

Das Buch von Hasan Nuhanovic Unter der UN-Flagge

Hasan Nuhanović je u to vrijeme bio prevodilac u Holandskom bataljonu, što mu je omogućilo da, nakon pada Srebrenice, dovede u bazu majku, oca i sedamnaestogodišnjeg brata. Rizo Mustafić je radio u bazi holandskog bataljona kao električar. Bez obzira na to, on je, zajedno sa Ibrom i Muhamedom Nuhanovićem, bio prinuđen da napusti holandsku bazu 13. jula, otkad se svoj trojici gubi svaki trag.

Maratonski sudski proces

Tužbu Hasana Nuhanovića i porodice Rize Mustafića "zbog propusta holandskih plavih šljemova da zaštite članove njihovih porodica" odbacio je Okružni sud u Hagu 2008. godine pod obrazloženjem da "država Holandija ne može biti odgovorna za eventualno protivpravno ponašanje holandskih vojnika, budući da je Holandski bataljon u Srebrenici bio angažovan pod zastavom Ujedinjenih nacija".

Međutim, porodice srebreničkih žrtava uložile su žalbu na tu presudu. "Opuštenost pripadnika holandskog bataljona, njihova ravnodušnost i bezobzirnost prema sudbini izbjeglica i zatočenika učinila ih je saučesnicima ratnih zločina", izjavio je tada Hasan Nuhanović.

Njegovu i žalbu porodice Mustafić je u julu 2011. godine prihvatio Apelacioni sud, zaključivši "da je država Holandija odgovorna za smrt trojice Bošnjaka koje holandski vojnici iz sastava UNPROFOR-a 13. jula 1995. godine predali snagama Vojske Republike Srpske". U obrazloženju presude istaknuto je da je nad vojnicima Holandskog bataljona efektivnu kontrolu imala vlada i vojne vlasti te države, bez obzira što su bili angažovani u mirovnim snagama UN.

akon pada Srebrenice u ruke bosanskih Srba i snaga kojima je komandirao general Ratko Mladić, bošnjački civili u bjekstvu potražili su utočište u zaštićenoj zoni UN-a.

akon pada Srebrenice u ruke bosanskih Srba i snaga kojima je komandirao general Ratko Mladić, bošnjački civili u bjekstvu potražili su utočište u zaštićenoj zoni UN-a.

"Holandski bataljon nije smio predati te ljude Srbima", ocijenio je sud, ukazavši na to da su pripadnici te jedinice sve do 13. jula 1995. godine, bili svjedoci zlostavljanja i ubijanja bošnjačkih muškaraca van baze UN, pa je bilo jasno, da postoji veliki rizik da će svaki od njih stradati ukoliko napusti bazu.

Apelacioni sud je u julu 2011. naložio holandskoj vladi i isplatu odštete porodicama žrtava, ali je država Holandija uložila žalbu na ovakvu presudu.

Konačno danas Vrhovni sud Holandije donio je definitivnu odluku: odbacuje se žalba vlade Holandije a potvrđuje presuda Apelacionog suda u korist porodica srebreničkih žrtava.

Autor: Džvad Sabljaković

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić