1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Hodočašće mira u Sarajevu

Posjeta pape Franje Sarajevu, podrivanje Balkana od strane „Islamske države“ i Makedonija u kojoj pozadina borbi u Kumanovu još uvijek nije riješena, neke su od tema kojim se bavi njemačka štampa.

„U nedjelju se život u Sarajevu normalizovao. Policajci, koji su duž puta kojim je prolazio papa, svaku kuću držali na oku su se razišli. Desetine hiljada, ne samo onih koji su prisustvovali misi na stadionu Koševo, nego i onih koji su stajali pored puta i pozdravljali papu, već su otputovali. Ono što je ostalo je olakšanje što nije bilo incidenata kojih su se pribojavale snage sigurnosti“, piše Erich Rathfelder u listu „Tageszeitung“ i prenosi riječi Srđana Dizdarevića, borca za ljudska prava, ali i mesara Adnana Mehmedhodžića, koji su oduševljeni papinom posjetom Sarajevu.

„Prvu jasnu poruku je papa poslao po dolasku na aerodrom. Nije sjeo u luksuzni automobil, što je normalno za bosanskohercegovačke političare, nego u njegov Ford Escort. Njegova izjava da je `Sarajevo evropski Jeruzalem` je odgovor predsjedniku Republike Srspke, Miloradu Dodiku, koji je Sarajevo nazvao `bosanskim Teheranom`.“ Rathfelder piše da je papa jasnu poruku poslao i hrvatskom članu Predsjedništva BiH, Draganu Čoviću, koji bi više volio da je papa posjetio Mostar. „Jezgro pomirenja, u očima pape Franje, je u ekumenskom dijalogu.“

Papa je u Sarajevu poslao jasne poruke

Papa je u Sarajevu poslao jasne poruke

„Berliner Zeitung“ piše da ratne rane u toj balkanskoj zemlji još nisu izliječene. Bošnjaci, Srbi i Hrvati su i dalje podijeljeni i mnogi govore o mržnji. Pored puta kojim je prošao papa su kuće na kojim se i dalje vide tragovi rata. Broj katolika u BiH se prepolovio. Mnogi su napustili osiromašenu zemlju jer u njoj više za sebe ne vide šansu.`Namjerno sam izabrao ovu malu zemlju koja je mnogo propatila. To je poruka koju sam želio poslati`, rekao je papa po povratku iz Sarajeva. `Odlaziti na margine društva`, moto je papinog pontifikata. Papa Franjo će ove godine pored SAD i Afrike će još posjetiti Boliviju, Ekvador, Paragvaj i Kubu“, podsjeća Annette Reuther u listu „Berliner Zeitung“ i prenosi riječi Franje Topića, predsjednika Hrvatskog kulturnog društva koji kaže da papa nije posjetio rodnu Argentinu, ali je došao u BiH. `To je poruka kojom pokazuje da mu je Bosna i Hercegovina važna`, kaže Topić. Ima i onih koji nisu oduševljeni papinom posjetom. Tako se jedan muškarac žali da je to samo šou za političare: `Sutra se život nastavlja kakav je i bio`“, piše list „Berliner Zeitung“.

Kosovo postaje ulazna vrata za islamiste na putu za zapadnu Evropu

„Islamska država podriva Balkan“, naslov je teksta u listu „Die Welt“. Autori teksta, Manuel Bewarder i Florian Flade, pišu da se prijetnja terorističke organizacije „Islamska država“ sve više približava zapadnoj Evropi. Prema informacijama lista `Welt am Sonntag`, koje je dobio iz sigurnosnih krugova, zapadni Balkan za islamističke borce postaje ulazna vrata. Taj razvoj izaziva zabrinutost i na međunarodnom nivou.“

„Njemačka tajna služba već nekoliko mjeseci prati trend na Balkanu: islamisti tamo sve više formiraju mreže kako bi prokrijumčarili borce u ratna područja. Selefijski propovjednici na Kosovu, u BiH, Albaniji i Makedoniji u velikom stilu regrutuju borce za sukobe u Siriji i na sjeveru Iraka. Balkanske zemlje očito više ne koriste samo za regrutovanje boraca. One su mjesta u koja se vraćaju borci sa ratišta i na kojim se možda pripremaju teroristički napadi. Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova govori o visokoj prijetnji, posebno od strane povratnika iz ratnih područja. Američko ministarstvo vanjskih poslova je ponovo istaklo da veliki broj boraca `Islamske države` potiče iz tog regiona“, piše pored ostalog „Die Welt“.

Makedonski melanholični revolt

Mjesec dana nakon borbi u makedonskom gradu Kumanovo njihova pozadina još uvijek nije riješena. Postoje dva objašnjenja događaja u Kumanovu, piše pored ostalog „Neue Zürcher Zeitung“ i objašnjava: „ Prvo glasi, da banda i njeni nalogodavci potiču iz krugova rivala Ali Ahmetija čija je Demokratska unija za integraciju (DUI) od 2008. godine, na vlasti, koju dijeli sa nacionalnom konzervativnom strankom VMRO premijera Nikole Gruevskog. Obojica opslužuju svoju klijentelu. Od toga mnogi imaju koristi, ali ne svi. Albanci u Makedoniji koji ne pripadaju Ahmetijevom krugu, osjećaju se dvostruko diskriminisanim: nemaju pristup privilegijama stranke i osjećaju se potisnutim od strane makedonske većine. Među Albancima u Makedoniji postoji veliko nezadovoljstvo sa DUI.

Tragovi sukoba u Kumanovu

Tragovi sukoba u Kumanovu

Zbog toga je zamislivo da su naoružani napadači u Kumanovu hteli da provociraju međuetnički sukob, koji bi rezultirao time da "mlakog" Ahmetija zamijeni neki radikalniji lik. Taj plan, ako je postojao, potpuno je propao.

Druga teorija kaže da je makedonska vlada inscenirala napad. Ona je nekoliko mjeseci pod pritiskom zbog skandala u vezi sa prisluškivanjem. Da bi se prekinuli protesti protiv vlade, trebalo je provocirati tenzije između etničkih grupa. Ako je ovo istina, onda to znači da je makedonska tajna služba organizovala i platila bandu. Ali, zašto je bilo toliko mrtvih, ako je samo trebalo inscenirati sukob sa radikalnim Albancima ? Iako ova teorija ostavlja više pitanja otvorenim nego što odgovora, popularna je u okviru protestnog pokreta u Skoplju.

„Ali na optimizam protesta prvih nekoliko nedelja, spustio se veo melanholije. Narednih nedjelja i mjeseci će se pokazati da li će pokretu uspjeti političko buđenje. Međutim, labavi savez između protestnog pokreta i Socijaldemokratske opozicione stranke SDS Zorana Zaeva već je počeo da puca. Ostavka premijera Nikole Gruevskog je još uvijek zajednički cilj. Poslije razgovora sa aktivistima, čini se da nema osnove za optužbu da "Zapad radi na obojenoj revoluciji", sličnoj onima u Ukrajini i Gruziji. Rusko ministarstvo inostranih poslova je izreklo takvu optužbu i pozvalo na poštovanje ustavnog poretka Makedonije. Aktivisti su ipak veoma kritični prema EU. Čak ni u vladinim krugovima se ne vjeruje da se radi subverziji iz inostranstva. Aleksandar Nikoloski, poslanik VMRO, kaže da je ta ideja proizvod novinara i diplomata koji su željeli da ispadnu važni. Zapadna orijentacija VMRO je nepromenljiv dio naslijeđa stranke. Jedini razlog stagnacije procesa euroatlantskih integracija - je grčki veto, kaže on.“

Preporuka redakcije