Hoću sina, neću kćerku | Komentar | DW | 08.01.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Hoću sina, neću kćerku

Stopa novorođenih dječaka nije visoka samo u Indiji i Kini, već i u nekim balkanskim zemljama. Ujedinjene nacije pretpostavljaju da su razlog tome ciljani abortusi ženskog fetusa.

Biološki normalan odnos broja novorođenih dječaka i djevojčica je 105 prema 100. U međuvremenu je u Albaniji taj odnos 112 prema 100, slijede Kosovo i Crna Gora sa 110, odnosno 109 dječaka u odnosu na 100 rođenih djevojčica. To je pokazala aktuelna studija UN-ovog fonda za populaciju. Eksperti smatraju da je razlog tome arhaična porodična slika: dječaci se smatraju nasljednicima, oni čuvaju ime i tradiciju, dok žene udajom napuštaju porodicu. Franziska Brantner, članica Stranke Zelenih i u Evropskom parlamentu članica Odbora za prava žena smatra da je razlog za takvo stanje kombinacija raznih faktora: "S jedne strane to je ekstremno siromaštvo u mnogim dijelovima Balkana. U Albaniji je pristup sredstvima kontracepcije na nivou neke zemlje u razvoju. Stoga i ima mnogo neželjenih trudnoća. To je opet u kombinaciji sa jednim patrijarhalnim društvom u kome više vrijedi imati sina nego kćerku. Sve to dakle igra ulogu: siromaštvo, nepristupačnost sredstvima kontracepcije i jaka diskriminacija žena."

Fatalne posljedice nedostatka žena

Symbolbild Geschlechterselektion in der EU

Selekciju spolova moguće je vršiti i u nekim zemljama EU

Nesporno je da veći broj rođenih dječaka u odnosu na djevojčice ima i pogubne društvene posljedice. "Moglo bi se poći od toga da se žene u jednom društvu u kome dominiraju muškarci tretiraju kao princeze. Realnost je međutim drugačija i pokazuje da dolazi do nasilja i stvaranja teškog odnosa između muškaraca i žena. Žene su u takvim društvima često izložene nasilju i neugodnostima", kaže Franziska Brantner. Za Doris Stump, švajcarsku poslanicu u parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope u Strazburu, nedostatak žena i prostitucija su često povezani jer, kako kaže, raspoloživost žena se obezbjeđuje na drugi način tako što se dovode žene iz drugih zemalja, takoreći kao roba. Studija UN-ovog fonda za populaciju također pokazuje da se povećao broj prisilnih brakova maloljetnih djevojaka kao i stopa suicida žena.

Posljedice prenatalne dijagnostike

Albanski dječaci tokom utrke

U Albaniji se rađa znatno veći broj dječaka nego djevojčica

Tužno ali istinito: medicinski napredak olakšava ciljane abortuse. Tako ljekari uz pomoć ultrazvuka od 14. sedmice trudnoće mogu utvrditi spol djeteta. Abortus je u ovoj, drugoj trećini trudnoće u evropskim zemljama zabranjen, isto kao što je i zabranjeno abortirati zbog spola djeteta. Statistika stope nataliteta u zemljama kao što su Albanija i Makedonija budi međutim pretpostavku da se zakoni često ne poštuju - bilo da se radi o provođenju ilegalnih abortusa ili navođenju drugih razloga za abortus, a ne spola djeteta.

Borci za prava žena i u zemljama EU vide trend selekcije spolova. Tako danski mediji izvještavaju o brojnim ženama koje u Švedsku dolaze da bi abortirale. U Švedskoj je naime abortus dozvoljen do 18. sedmice trudnoće. Studije iz Norveške i Velike Britanije pokazuju da se u porodicama migranata iz azijskih zemalja rađa više dječaka nego djevojčica, pogotovo pri rađanju drugog ili trećeg djeteta.

Selekcija kroz vještačku oplodnju

Franziska Brantner Europaabgeordnete

Franziska Brantner

I prilikom prenatalne dijagnostike dolazi do selekcije spolova, kaže medicinska tehničarka iz Kelna Christiane Woopen: "U evropskoj statistici postoje parovi kod kojih se nakon tri rođena djeteta istog spola provodi prenetalna dijagnostika i samo jedan embrion drugog spola se prenosi u maternicu." Nakon ispitivanja genetskih osobina jajnih ćelija, moguće je odrediti spol djeteta. Stoga se Woopen zalaže da se prenatalna dijagnostika primjenjuje samo u vanrednim slučajevima.

Još u rezoluciji koju je u novembru 2011. usvojilo Vijeće Evrope u Strazburu je konstatovano da je prenatalna selekcija spolova dosegla zabrinjavajući opseg. EU nema međutim mogućnost da to pravno spriječi. Zakoni o zabrani abortusa, kao i kazneno gonjenje u nadležnosti su država. Zato EU od zemljalja koje imaju status kandidata za pristup, poput Albanije i Makedonije, ne može insistirati da poboljšaju situaciju.

Autori: Claudia Hennen / Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorna urednica: Marina Martinović