1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hoće li tranzitne zone riješiti probleme s izbjeglicama?

Njemačka ovog tjedna odlučuje o uvođenju tzv. tranzitnih zona. Znači li to da će izbjeglice ubuduće prvo biti „zatočene“ u smještajnim centrima na granicama? Mnoga pitanja ostaju otvorena.

Kamo s ogromnim brojem izbjeglica koje već tjednima dolaze u Njemačku? Kapaciteti su popunjeni, mnoge općine i gradovi iz „čistog očaja“, kako sami kažu, već danima odbijaju prihvat novih izbjeglica iako su na to po federalnom ključu obvezni. „Jednostavno nedostaje smještajnih kapaciteta, kreveta i osoblja“, žali se Uwe Lübking iz Saveza općina i gradova. On je, zajedno s kolegama, svoje probleme iznio na sastanku ministara unutarnjih poslova saveznih pokrajina početkom tjedna, posljednjem uoči ovotjednog zasjedanja Bundestaga na kojem bi po hitnom postupku trebali biti doneseni zakoni za ublažavanje posljedica izbjegličke krize.

Rasteretiti lokalnu upravu

Predstavnici lokalnih razina ionako ne polažu prevelike nade u nove zakone koji su, između ostalog, pripremljeni kako bi i političarima „na licu mjesta“, dakle onima koji se svakodnevno nose s pitanjem kako zbrinuti toliki broj ljudi, olakšali život. Najveće kritike se odnose na činjenicu da savezni organi ni u budućnosti neće biti obvezni izbjeglice zadržavati u tzv. primarnim smještajima toliko dugo dok se ne donese odluka o zahtjevu za stjecanje političkog azila. Trenutno se izbjeglice već nakon nekoliko dana, bez donesene odluke o političkom azilu, dakle, odluke o dugotrajnosti boravka u Njemačkoj, šalju u lokalne smještaje. Općine smatraju da bi trebale biti odgovorne za skrb samo onih koji imaju izgleda za trajni ostanak u Njemačkoj.

Deutschland Flüchtlingskrise Zeltstadt in Dresden

Izbjeglice sa Zapadnog Balkana više ne bi trebale napuštati tranzitne zone

Sporna provedba u praksi

Pritom aktualna tema tzv. tranzitnih zona nije dio zakonskih promjena nego bi trebala biti tek raspravljana na razini koalicijske vlade. Stranke Demokršćanske unije CDU/CSU uspjele su po ovom pitanju (i na pritisak bavarskog CSU-a) početkom tjedna postići dogovor. No manji koalicijski partner u saveznoj vladi Angele Merkel, Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), se još uvijek žestoko opire ideji tranzitne zone za koju smatra da je neučinkovita i neizvediva u praksi. No predstavnici općina su veliki zagovornici tranzitnih zona jer se nadaju manjem opterećenju. Na taj način prije svega podnositelji zahtjeva za azilom s vrlo malim ili gotovo nikakvim izgledima za stjecanje prava na trajniji boravak u Njemačkoj, što se prije svega odnosi na zemlje zapadnog Balkana ali i neke afričke i azijske države, uopće ne bi izlazili iz tranzitnih zona i tako financijski opterećivali gradove i općine. Političari iz oporbene stranke Ljevica tranzitne zone nazivaju nastavkom „politike izolacije“. Kako bi tranzitne zone trebale izgledati u praksi? Odgovor na to pitanje zasad ne daje nitko. Tranzitne zone poput onih koje već godinama postoje u zračnim lukama su logistički teško izvedive na kopnenim granicama poput austrijsko-njemačke.

Preporuka redakcije