1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Hoće li Putin promijeniti svoju taktiku u istočnoj Ukrajini?

Gornji dom ruskog parlamenta, Savjet Federacije, ukinuo je odluku o korištenju ruske vojske na teritoriji Ukrajine. Eksperti smatraju da postoje mnogi razlozi koji su predsjednika Putina potakli na ovakav korak.

Samo jedan senator je glasao protiv: Gornji dom ruskog parlamenta, Savjet Federacije, ukinuo je na zahtjev šefa države Vladimira Putina, odluku o korištenju ruske vojske na teritoriji Ukrajine. Putin je ovaj zahtjev Gornjem domu podnio 1. marta.

Ova odluka dolazi prekasno, smatra Lilia Ševzova iz moskovskog Carnegie centra: "Putin je to trebao uraditi mnogo ranije, odmah nakon aneksije Krima", kaže ova ekspertica. Jer, već je dvije, tri sedmice nakon aneksije ukrajinskog poluotoka od strane Rusije bilo jasno da je aneksija daljih područja na jugu i istoku Ukrajine nemoguća.

Lilia Schewzowa Expertin für Innenpolitik beim Moskauer Carnegie Zentrum

Lila Ševzova: "Odluka dolazi prekasno"

Trenutna odluka međutim pokazuje da Moskva mijenja taktiku: "Još prije nekoliko mjeseci Kremlj je postupao drugačije. Destabilizirao je situaciju na istoku i jugu Ukrajine", kaže Ševzova u razgovoru za Deutsche Welle. Sada Putin kroz pregovore Kijeva i separatista u istočnoj Ukrajini, u svoju korist želi naći rješenje konflikta, koje onda treba prihvatiti i Zapad.

"Rusija sada mora reagovati"

Na odluku Rusije da pristane na povlačenje svoje prethodne odluke o slanju trupa u Ukrajinu je najvjerovatnije uticalo mnogo faktora, smatra Cornelius Ochmann iz Fondacije za njemačko - poljsku saradnju. "S jedne strane prijetnja daljim sankcijama i prije svega odlučnost zapadnih zemalja," kaže stručnjak za istočnu Evropu u razgovoru za Deutsche Welle. Dalji razlog je jasan i pragmatičan stav novog ukrajinskog predsjednika Petroa Porošenka koji je s jednim mirovnim planom za istočnu Ukrajinu preuzeo inicijativu. "To znači da Rusija sada mora reagovati. Do sada je Rusija praktično usmjeravala razvoj," kaže Ochmann.

Prema njegovim riječima, Putin je jasno stavio do znanja da želi biti partner Zapada. S obzirom na pogoršanje ekonomske situacije i odliva kapitala, potpuna konfrontacija sa Zapadom ne bi imala smisla.

Flash-Galerie Cornelius Ochmann

Cornelius Ochmann: "Istočna Ukrajina se ne može porediti s Krimom."

Dalje su, kaže Ochmann, proruske snage u istočnoj Ukrajini spoznale da bez dotoka vojnika iz Rusije, cijela priča nema smisla. "To je bio jedan pokret odozdo, kao na Krimu gdje su veliki dijelovi stanovništva podržavali pripajanje Rusiji," kaže ekpert varšavske fondacije.

Uticaj u istočnoj Ukrajini

Odluka ruskog Savjeta Federacije mogla bi biti korak ka deeskalaciji, smatra Eberhard Schneider iz Centra EU-Rusija u Briselu. Putin želi da razgovori između Kijeva i separatista rezultiraju konstruktivnim rješenjem. "Ukoliko to nije slučaj, onda će Porošenko onako kako je i najavio, provesti plan B. On će vojno jače krenuti protiv separatista, a oni ustvari nemaju šanse da prežive ovaj konflikt", kaže Schneider za DW.

Porošenko je predložio da regionalni predstavnici u područjima Donjecka i Luganjska i dalje u velikom obimu mogu odlučivati o svojoj sudbini. "Da sami mogu predložiti guvernera, da će u mnogim oblastima dobiti autonomiju," kaže briselski ekspert. Moskva je očigledno zadovoljna time jer trenutno ne može više postići. "Možda srednjoročno želi proširiti svoj uticaj preko osoba, donosno budućih predstavnika oba područja."

Ostaju zahtjevi Moskve

Kremlj odlukom Savjeta Federacije ni u kom slučaju nije u potpunosti odustao od destabilizacije istoka i juga Ukrajine, upozorava Lilia Ševzova. Ukrajinci se nažalost moraju pomiriti s tim da će još dugo ostati u sjeni Rusije. "Rusija će i dalje željeti imati utjecaju toj zemlji", kaže ekspertica Carnegie centra.

Eberhard Schneider, Zentrum EU Russland, Brüssel

Eberhard Schneider: "Separatisti nemaju šanse"

Moskvi međutim neće poći za rukom da promijeni evropsku orijentaciju Ukrajine, vjeruje Cornelius Ochmann. "Ukoliko se ukrajinski narod za to odlučio onda ruskom predsjedniku neće poći za rukom da vojnim sredstvima spriječi Ukrajinu od približavanja EU". Kada je riječ o mogućem pristupu Ukrajine Nato-u, onda je to drugo pitanje. "Ne vjerujem da ukrajinsko stanovništvo za to ima interesa," kaže Ochmann.

Eberhard Schneider ukazuje na to da će već u petak (27.06.2014), Kijev potpisati ekonomski dio Ugovora o pridruživanju EU. Međutim i on ne vidi dalje približavanje Nato-u: "Članstvo Ukrajine u Nato-u uopšte nije tema razgovora". Do sada je stacioniranju stranih trupa prepreka bila ruska crnomorska flota u Sevastopolju. Sada je nakon aneksije ukrajinskog poluotoka, to neregulisano pitanje granice.