1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hoće li Pablo Neruda ponovno pisati povijest?

Je li to ipak bilo ubojstvo? Ekshumacijom posmrtnih ostataka Pabla Nerude trebalo bi zauvijek biti razriješeno pitanje uzroka njegove smrti.

Pablo Neruda, pisac i diplomat, sa svojom suprugom Matildom u Stockholmu nakon dodjele Nobelove nagrade za književnost

Pablo Neruda, pisac i diplomat, sa svojom suprugom Matildom u Stockholmu nakon dodjele Nobelove nagrade za književnost

Hoće li Čile morati ponovno pisati svoju povijest? Ekshumacija posmrtnih ostataka Pabla Nerude (1904-1973), koja je započeta u ponedjeljak 8. travnja, u svakom će slučaju primorati ovu južnoameričku zemlju da se ponovno suoči sa svojom nedavnom prošlošću. Jer znanstvenim istraživanjem posmrtnih ostataka ovog dobitnika Nobelove nagrade za književnost trebala bi zauvijek biti riješena svađa oko uzroka njegove smrti.

Nerudin grob prije ekshumacije

Od ovoga ponedjeljka je u središtu pozornosti Nerudin grob

Pablo Neruda je umro 23. rujna 1973., točno dvanaest dana nakon što je u Čileu Augusto Pinochet izveo vojni udar. Prema službenoj verziji koja je do sad bila na snazi, uzrok smrti je bio rak. Ali Nerudin bivši vozač Manuel Araya to poriče. On je uvjeren da je ovaj Nobelovac i kritičar režima u bolnici bio otrovan sredstvom za ublažavanje bolova.

Ekshumacija koju je naložio sud trebala bi sada riješiti sumnje koje se oko Nerudine smrti vuku već 40 godina. Prema izjavi službe za sudsku medicinu (Servício Médico Legal) u Santiagu, ostatke pjesnikovih kostiju istražit će međunarodna skupina stručnjaka za sudsku medicinu, antropologa, biokemičara i toksikologa. "Tražimo znakove koji ukazuju na mogućnost bolesti ili ne", objasnila je jedna od voditeljica ureda za sudsku medicinu u Čileu Marisol Intriago Leiva. Provesti analize nakon tolikih godina je "teško, ali nije nemoguće".

Manuel Araya

Manuel Araya

U potrazi za istinom

Ekshumacije u Čileu ubrajaju se u mjere bolnog prevladavanja prošlosti. Tijekom vojne diktature generala Augusta Pinocheta u razdoblju od 11. rujna 1973. do 11. ožujka 1990., oko 30.000 ljudi je umrlo ili "nestalo". Identifikaciju mučenih i ubijenih protivnika režima vojna je hunta namjerno otežavala. Još uvijek nisu identificirane sve žrtve i bolna potraga njihovie rodbine još traje.

"Istina leži među posmrtnim ostacima", kaže Alexandra Manescu iz Organizacije međunarodnog Crvenog križa. Ova Njemica će biti u timu stručnjaka koji će istraživati Nerudine posmrtne ostatke. "Dostojanstvo žrtve mora se poštovati", jedna je od njenih glavnih deviza u ovom poslu. Patnja obitelji poslije 20, 30 godina često je jednako snažna kao na dan smrti, čak i kad se to ne primjećuje, kaže Manescu.

I za nadležnog čileanskog suca Maria Carrozu "odlučujuće je da se dopre do istine, koju jedan veliki dio društva ne poznaje". Carroza je već prije dvije godine odobrio ekshumaciju Salvadora Allendea (1908-1973). Ispitivanja su potvrdila da je bivši predsjednik počinio samoubojstvo.

Bivši predsjednik Salvador Allende - njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 2011.

Bivši predsjednik Salvador Allende - njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani 2011.

Sumnje u uzrok smrti

U slučaju Pabla Nerude sumnje oko službenog uzroka smrti pojačale su se u posljednjih deset godina. Neruda je bio liječen u istoj klinici u Santiagu kao i bivši čileanski predsjednik Eduardo Frei Montalva. Montalva, koji je Čileom vladao između 1964. i 1970., umro je 1982. nakon više operacija bruha. Ali jedno istraživanje stručnjaka sudske medicine iz 2009. je pokazalo da je ovaj političar kršćanskih demokrata bio otrovan talijem i iperitom.

Radijskog novinara Maria Antónia Guzmana s čilenaske postaje "Radio Cooperativa" stoga ne čude sumnje da se i u Nerudinom slučaju radilo o ubojstvu. "Mislim da u tomu ima nešto", kaže on. U Čileu su progoni vođa iz političkih ili studentskih krugova bili svjesna metoda. "Represija je bila selektivna", kaže Guzman.

Politički potres

Obožavan i voljen: za stoti rođendan Pabla Nerude 2004. su njegove pristaše napravile 16 metara široko srce u Santiagu

Obožavan i voljen: za stoti rođendan Pabla Nerude 2004. su njegove pristaše napravile 16 metara široko srce u Santiagu

U Zakladi Pablo Neruda u Santiagu sa sumnjom gledaju na ovakva razmišljanja. "U zakladi smo uvjereni da je Neruda umro od raka prostate", kaže jasno glasnogovornik Carlos Maldonado. Ukoliko istraživanja sudske medicine budu dokazala suprotno, on u zemlji predviđa politički potres: "To bi bio okrutan udarac za našu zemlju", tvrdi Maldonado. Od svih okrutnosti koje je počinila Pinochetova diktatura ovo bi bila jedna od najgorih.

I vrijeme u kojem se organizira ova ekshumacija je politički vrlo osjetljivo. Jer Čile se nalazi usred predizborne kampanje. U studenom će biti održani kako parlamentarni izbori tako i izbori za novog šefa države. "Kad bi se ustanovilo da je Neruda bio jedna od prvih žrtava diktature, to bi se odrazilo na izbore", vjeruje novinar Guzman. Mnogi članovi vlade moraju biti spremni na to da će se propitivati njihov odnos prema tadašnjoj vojnoj diktaturi.

Autorice: Astrid Prange De Oliveira / Snježana Kobešćak

Odgovorna urednica: Marina Martinović