1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Hoće li Bugarska ucjenjivati Srbiju i Makedoniju?

Približavanje Makedonije i Srbije Europskoj uniji u Bugarskoj žele uvjetovati rješavanjem nekih otvorenih bilateralnih pitanja. Namjerava li Sofija svojim pravom na veto ucjenjivati svoje susjede?

Nikolaj Mladenov

Nikolaj Mladenov

”Bugarska treba definirati smjernice za politiku prema svojim susjedama u okviru eurointegracija zemalja Balkana”, priopćio je nedavno bugarski ministar vanjskih poslova Nikolai Mladenov. Te smjernice će biti date parlamentu na glasanje. Kako njihov nacrt još nije gotov, Mladenov se o njima ne želi detaljnije izjašnjavati, rekla je na upit Deutsche Wellea njegova glasnogovornica. Bivša šefica bugarskog tima u pristupnim pregovorima s EU-om Antonaeta Primatarova na taj plan gleda podijeljenih osjećaja. S jedne strane, smatra da je ispravno tražiti nadstranački konsenzus o ovoj osjetljivoj temi i ukazuje na "gaf" bivšeg ministra vanjskih poslova Dimitrova.

Bozhidar Dimitrov

Bozhidar Dimitrov

On je Makedoniji zaprijetio blokadom Sofije u procesu približavanja EU-u ako Skoplje "i dalje bude svojatalo bugarsku povijest". Pozadina cijele priče je prijepor oko interpretacije zajedničke prošlosti i legitimnosti makedonskog jezika koji traje već desetljećima.

U Srbiji je pak ovog proljeća dosta negativnih reakcija izazvala potpredsjednica Bugarske Margarita Popova koje je prilikom jedne tribine u srpskom Bosilegradu, obraćajući se pripadnicima bugarske manjine, izjavila kako Srbija neće postati članica Europske unije ukoliko ne riješi problem bugarske manjine. „Srbija će postati članica Evropske unije, ali to se ne može desiti ako vaša pitanja ovdje ne budu riješena“, rekla je Popova tom prilikom te je objasnila, kako prenosi srpski mediji, da će Sofija upotrijebiti pravo veta kako bi osigurala poštivanje prava bugarske zajednice u Srbiji.

Stari problem s Makedonijom

Politički stručnjak Marin Lessenski iz zaklade Otvoreno društvo u planiranim smjernicama vidi dobro sredstvo protiv napetosti između Bugarske i njezinih susjeda. Tako će, vjeruje on, iz politike biti protjerane nepromišljene izjave vladinih krugova u Sofiji i populistički napisi bugarskih medija. "Vlada će zauzeti službeni stav koji će obvezivati i iduću vladu", kaže Lessenski.

S druge strane je i Skoplje dijelom odgovorno za napetosti u odnosima sa Sofijom, smatra Antonaeta Primatarova: "Za pogoršane odnose je kriv i velikomakedonski šovinizam. Bugarska strana smatra da mora odgovoriti na neuravnotežene izjave iz Skoplja, a tako nastaje opasnost da i reakcija Sofije bude pretjerana."

Povijest povjesničarima - politika političarima

Marin Lessenski apelira da se pokaže razumijevanje i za stav Makedonije: "Riječ je o refleksu jedne države koja je jako dugo bila izolirana. 'Makedonstvo' je dio te reakcije. U Makedoniji se i dalje vodi rasprava o tome sastoji li se makedonska nacija samo od Slavena ili i od Albanaca, Turaka i pripadnika drugih etničkih skupina."

Makedonstvo je refleks države koja je dugo bila izolirana, smatra politolog Lessenski

"Makedonstvo" je refleks države koja je dugo bila izolirana, smatra politolog Lessenski

Lessenski svraća pozornost i na još jednu osjetljivu temu: bugarsku manjinu u Makedoniji i makedonsku u Bugarskoj. Ako Sofija bude inzistirala na priznavanje bugarske manjine u Makedoniji, morala bi priznati i makedonsku manjinu u Bugarskoj i dozvoliti djelovanje njezine političke stranke, kako propisuje odluka Europskog suda za ljudska prava, upućuje Lessenski. Načelno nema neriješenih bilateralnih problema između dviju vlada, radi se samo o resentimanima koje potpiruju neki mediji i nevladine udruge, smatra ovaj politolog. I dodaje: "O povijesti bi morali raspravljati povjesničari. Od političara očekujemo da rješavaju praktična bilateralna i trilateralna pitanja: gospodarske i trgovačke odnose, infrastrukturu i energetske projekte."

Rješavanje susjedskih sporova blokadama na putu u EU - loš stil

Kao članica EU-a, Bugarska je obvezna uvijek u bilateralnim odnosima postupati odmjereno, kaže Lessenski. I stručnjakinja za europsku politiku Primatarova podsjeća da bi instrumentalizacija europskih perspektiva susjeda u svrhu rješavanja otvorenih susjedskih prijepora bila vrlo neprilična i nekusna te kao primjer navodi granični spor između Slovenije i Hrvatske zbog kojega je Slovenija godinama blokirala Hrvatsku. Taj spor je, dodaje ona, imao jasnu pravnu dimenziju, dok je bugarsko-makedonske prijepore oko jezika povijesti i kulture vrlo teško pravno definirati. Stoga zaključuje: "Nadajmo se da nećemo doživjeti bugarski nastavak sulude svađe između Grčke i Makedonije oko imena."

Autor A. Andreev / N. Tsekov / D. Dragojević

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić