1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Hoće li bezvizni režim biti suspendovan?

U Evropskom parlamentu se vodi oštra rasprava o mehanizmu za suspenziju bezviznog režima. Dio evropskih paralmentaraca u privremenom vraćanju viza vidi način za zaštitu građana, a drugi kao moguću „kolektivnu kaznu".

Poslije dvije i po godine pregovora unutar EU, Evropski parlament (EP) nalazi se pred odlukom o usvajanju mehanizma za suspenziju bezviznog režima.

Porträt - Tanja Fajon

Tanja Fajon

U „paketu“ sa dogovorom o reciprocitetu kada je u pitanju obaveza posjedovanja viza za građane EU u odnosu na druge zemlje, ukoliko u četvrtak (12.09.) dobije većinu glasova u EP, mehanizam suspenzije bezviznog režima omogučiće EU da na početku privremeno, ponovo uvede vizni režim za građane onih zemalja za koje se dokaže da zloupotrebaljavaju mogućnost slobodnog putovanja.

Mehanizam suspenzije mogao bi tako da bude primjenjen i na zemlje Zapadnog Balkana, za koje se dokaže da iz njih u šengenski prostor ulazi veliki broj tzv „lažnih azilanata“. Izvjestilac EP zadužen za ovo pitanje, Diaz De Mera Garcia, naglasio je neophodnost „zaštite građana EU kroz poboljšanje viznog sitema u Uniji“, koji će prema njegovim riječima, imati „posljedice na treće zemlje“.

Vize kao bezbjednosna mjera ili politički intrument?

I dok su poslanici EP iz konzervativno desnog bloka Evropske narodne partije podržali ovaj prijedlog, socijaldemokrate, liberali i zeleni su bili vrlo kritični. Izvjestilac EP za viznu liberalizaciju, Tanja Fajon, pozvala je kolege poslanike da u četvrak glasaju protiv ovog prijedloga, koga je okarakterisala kao „lošeg za cijelu EU i njene susjede.“

Symbolbild Razzia Menschenschmuggel

Policija tokom jedne od racija na graničnom prelazu

Fajon je posebno kritikovala izmjene kojima bi se EP uskratilo dalje učestvovanje u odlukama vezanim za slobodno putovanje: „Postoji ogroman rizik da bi ovakav mehanizam mogao da se iskoristi od strane nekih evropskih vlada kao sredstvo za dobijanje političke podrške protiv pridošlica iz susednih zemalja. Tu na prvom mjestu mislim na građane Zapadnog Balkana za koje je vizna liberelaizacija bila istorojski korak na njihovom putu ka EU. Ovim ugrožavamo ne samo budućnost vizne politike već i politike prema susjedstvu.”

Manje “lažnih azilanata” sa Zapadnog Balkana

U debati u EP mogla su se čuti različita mišljenja, od toga da bi suspenizija bezviznog režima predstavljala “kolektivnu kaznu za građane Zapadnog Balkana”, pa do pitanja austrijskog poslanika, Franca Obermajera, “gdje nestaju putnici koji sa Zapadnog Balkana, turističkim autobusima dolaze u Austriju, a onda se ti autobusi vraćaju prazni.”

Tanja Fajon je na to dogovorila da Austrija nema najviše problema sa azilantima, upravo zbog svog dobro organizovanog sistema azila. Ona je zatim iznijela i posljednje podatke Frontex-a:

“Ima onih koji dolaze sa Zapadnog Balkana, ali njihov broj postaje sve manji. Vlade zemalja Zapdnog Balkana čine sve korake da to ostvare. Ovdje govorimo o slidarnosti i moramo da tražimo druge načine, pogotovo kada govorimo o našem susjedstvu, kako bi ove zemlje mogle da nastve svoj put ka EU.”

Autorka: Marina Maksimović

Pdgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić