Hoće li Grčkoj biti oprošten dug?

Ovo je u posljednje tri godine prva posjeta predsjednika Evropske komisije Atini. Ta posjeta ni u kom slučaju nije rutinska, kao što je to u Briselu želio prikazati njegov glasnogovornik. Barroso će sa grčkim premijerom u četvrtak (26.7.) razgovarati o malom broju opcija koje su još ostale kako bi se ova zemlja spasila od bankrota. Barrosova posjeta se najvjerovatnije ne dešava slučajno baš u vrijeme kada u Grčkoj boravi i Trojka koju čine predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda, Evropske centralne banke i Evropske komisije. I Trojka bi danas (26.07.) trebala sa predstavnicima grčke vlade voditi prve razgovore.

Grčki dug je nepregledan

Službenici Evropske unije koji žele ostati anonimni su za agenciju Reuters izjavili da je grčki dug nepregledno visok i da se u Grčkoj u posljednjih četiri mjeseca nije desilo praktično ništa. Kroz održavanje dvaju izbora i promjene vlade reformski procesi su zaustavljeni. "Grčka se udaljila od kursa" , rekao je jedan od zvaničnika EU. Dug se ne može umanjiti čak ni drugim paketom pomoći iz fondova za spas vrijednim 130 milijardi eura, ni oproštajem duga privatnih povjerilaca koji su odluku donijeli u martu. Do 2020. bi dug sa dosadašnji 160 odsto bruto društevenog proizvoda trebao biti smanjen na 120 odsto.

Posljednja šansa - oprost duga

Kao jedina preostala šansa ostaje da se Grčkoj oprosti dug. U martu su privatni povjerioci, odnosno banke, osiguranja i investicioni fondovi, odustali od velikog dijela svojih zahtjeva. Sada bi na redu bili državni povjerioci kojima Grčka duguje oko 200 milijardi eura. Najveći državni povjerioci su Evropska centralna banka, Međunarodni monetarni fond i pojedine zemlje eurozone. One su na početku akcija spašavanja, Grčkoj davale bilateralne kredite. Na kraju bi te kredite, ukoliko dođe do oprosta duga, trebali plaćati poreski obveznici. Ovakvu odluku bi trenutno politički bilo vrlo teško provesti, predviđaju zvaničnici u Briselu, iako bi s ekonomskog aspekta restrukturiranje duga bilo korisno.

Ideja da i državni povjerioci Grrčkoj oproste dug nije nova. Bivši šef Deutsche Banke Josef Ackermann je još početkom jula izjavio da će Grčkoj biti potreban drugi oprost duga kako bi dostigla svoj cilj, a to je da državni dug iznosi 60 odsto bruto društvenog proizvoda.

U drugoj sedmici augusta će grčki premijer Antonis Samaras posjetiti evropske glavne gradove kako bi u njima zatražio da se olabave strogi uslovi za pružanje finansijske pomoći Grčkoj. Prema navodima grčkih medija on će se sastati i sa šeficom Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde. Ona je već početkom januara izjavila kako postoji vjerovatnoća da se pokaže neophodnim da međunarodni povjerioci sudjeluju u oprostu duga Grčkoj. Ona je prije svih mislila na Evropsku centralnu banku koja posjeduje grčke državne obveznice u vrijednosti od oko 50 milijardi eura. Christine Legarde je u utorak (23.7.) demantirala vijest da Međunarodni monetarni fond više ne želi sudjelovati u pružanju pomoći Grčkoj.

Autori: Bernd Riegert/Belma Fazlagić-Šestić

Odg. urednica: Zorica Ilić