1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

"Hladnoratovske" napetosti između Rusije i NATO-a

Rusija je kao reakciju na uspostavu NATO-ovog raketnog obrambenong sustava najavila uspostaviti vlastiti proturaketni štit. Tu najavu je kritizirao NATO. Situacija između nekadašnjih protivnika je ponovno napeta.

Ilustracija: NATO znak na ruskoj zastavi

Između Rusije i NATO-a dolazi do napetosti zbog proturaketnog štita

Glavna tema sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u srijedu (7.12.) je ustvari trebala biti bilanca nakon konferencije u Afganistanu, održane u ponedjeljak (5.12.) u Bonnu i s tim u svezi, povlačenje trupa NATO-a iz te zemlje do kraja 2014.

Raketa

Rusija želi vlastiti proturaketni štit u Kalinjingradu

No, ta tema je veoma brzo gurnuta u drugi plan najavom Moskve da na planirani proturaketni štit NATO-a u Europi namjerava reagirati uspostavljanjem vlastitog proturaketnog štita u svojoj enklavi Kalinjingradu, znači u neposrednoj blizini Saveza. Za generalnog tajnika NATO-a Andersa Fogha Rasmussena je to ništa drugo doli "bacanje para".

Podsjećanje na prošlo doba "Hladnog rata"

Rasmussen je istaknuo da NATO-ov proturaketni štit nije usmjeren protiv Rusije, ali da Sjevernoatlantski savez neće tolerirati rusko protivljenje. "Moram kazati da nas takve reakcije podsjećaju na konfrontaciju jednog prošlog doba", kazao je Rasmussen, dodavši da NATO i Rusija imaju jasan interes da surađuju. "U mnogim važnim oblastima već surađujemo. I ja iskreno vjerujem da postoji veliki potencijal za nas da i dalje još uže surađujemo."

Anders Fogh Rasmussen

Rasmussen: NATO neće tolerirati rusko protivljenje

Suradnja je i potrebna, jer se NATO, primjerice, mora osloniti na suradnju Rusa kad je su pitanju putevi za opskrbu misije u Afganistanu. Proturaketni štit je stoga glavna tema ovoga četvrtka (08.12.) u Bruxellesu tijekom sastanka predstavnika NATO-a s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovim.

Kontingent KFOR-a se vjerojatno neće prepoloviti

Tema koja na NATO sastanku također zauzima dosta prostora je i stanje na Kosovu te tamošnja misija NATO-a. Ministar vanjskih poslova Njemačke Guido Westerwelle je još jednom osudio napad Srba sa sjevera Kosova na KFOR-ove vojnike. Među ozlijeđenima je bilo i njemačkih vojnika. "Ne možemo za te napade trpjeti nikakvu političku podršku, od koga god ona dolazila. Kad se naše vojnike napadne, onda ćemo i mi napasti. To se ne može tolerirati", upozorio je Westerwelle.

NATO i dalje zahtijeva da se uklone sve barikade na sjeveru Kosova. Stoga Savez ide na sigurno. Obzirom na nedavno nasilje, NATO svoje trupe vjerojatno neće, kao što je to planirano, prepoloviti u veljači, nego će za sad brojka vojnika ostati na 6.000.

Rasmussen ustrajava na euroatlantskoj perspektivi cijelog Zapadnog Balkana

No, unatoč svim koracima unazad, generalni tajnik NATO-a i dalje ustrajava na perspektivi približavanja cijelog Zapadnog Balkan Europskoj uniji. "Odlučno stojimo iza euroatlantskih integracija svih zemalja regije. Ali to zahtijeva daljnje demokratske reforme, i te reforme moraju postati stvarnost", kazao je Rasmussen.

KFOR-ovi vojnici su ozlijeđeni prilikom akcije uklanjanja barikada

KFOR-ovi vojnici su ozlijeđeni prilikom akcije uklanjanja barikada

On naravno može samo govoriti u ime NATO-a, ali je neizravno preporučio Europskoj uniji da Srbiji dodijeli status kandidata za prijam u EU, oko čega će biti riječi na Summitu EU u petak (9.12.).

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn je bio još jasniji. On vjeruje da kandidatski status nije samo u interesu Srbije, nego i Europske unije kao i NATO-a. "Smatram da tu ne postoji drugi izbor", kazao je on. Ali, ima i onih koji se odlučno protive. Tako je primjerice njemačka kancelarka Angela Merkel nakon sukoba s vojnicima KFOR-a kazala da Srbija još nije spreman da vodi pregovore s Europskom unijom o pristupu.

Autori: Christoph Hasselbach / Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić