"Hladni mir" između Hrvatske i Srbije

"Bijeg od rata i bijede" je naslov članka u kojemu se Tagesspiegel osvrće na povećani broj zahtjeva za azil u Njemačkoj protekle godine. "Oni dolaze iz Srbije i Afganistana, iz Sirije i Iraka, iz Makedonije, Irana, Pakistana, Rusije, Bosne i Hercegovine i s Kosova. Tih deset država su glavne zemlje iz kojih dolaze ljudi koji su u Njemačkoj 2012. zatražili azil. Protekle godine je ukupno bilo skoro 65.000 zahtjeva i time 41 posto više nego godine prije toga. Od visokih brojki iz devedesetih godina, kad je godišnje bilo više od 100.000 novih potražitelja azila, je to međutim još prilično daleko. Ali taj se godinama i povećava", piše Der Tagesspiegel.

Povećanje broja zahtjeva za azil državljana BiH za 563 posto!

Taj list ujedno piše da je njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich izjavio da je navala izbjeglica iz Sirije bila "očekivana", ali da "nije bilo predvidivo enormno povećanje potražitelja azila iz zemalja Zapadnog Balkana". Tagesspiegel s tim u svezi navodi da je, prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova, oko jedna trećina ljudi koji su predali zahtjev za azil iz jedne od zemalja bivše Jugoslavije, a da su većina njih Romi. "Iz Srbije je pristiglo 85 posto više nego prošle godine. Iz Makedonije je zabilježena povećana navala od 300 posto, iz Bosne i Hercegovine čak za 563 posto. Ni u slučaju izbjeglica iz Srbije, Makedonije, ali ni iz Bosne i Hercegovine nije nijedan zahtjev za azil odlučen pozitivno", napominje Der Tagesspiegel.

Milanovićev posjet Srbiji bi trebao probiti led

Susret premijera Hrvatska Zorana Milanovića s njegovim kolegom u Beogradu, Ivicom Dačićem, ove srijede (16.1.) ima za cilj da se normaliziraju odnosi između njihovih zemalja, piše u svome tiskanom izdanju Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). "Izbor srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića u svibnju prošle godine, početak rada vlade Ivice Dačića u srpnju i žestoke srpske reakcije na oslobađajuće presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču u studenom su uništili uspjehe postignute proteklih godina kad je u pitanju ponovno približavanje dvaju nekadašnjih ratnih protivnika. Hrvatski predsjednik Ivo Josipović nije nazočio inauguraciji predsjednika Srbije Nikolića, što je bila reakcija na Nikolićeve velikosrpske izjave. Milanović je prvi hrvatski političar koji je od tada ponovno kročio na tlo Srbije. Zagreb i Beograd su u istoj mjeri zainteresirani da prebrode 'hladni mir' i pragmatično razjasne otvorena pitanja", piše FAZ.

Austrijski Der Standard također napominje da su za loše raspoloženje u Hrvatskoj zaslužne "izjave bivšeg ultranacionalista i novog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića o 'srpskom Vukovaru'. Ledeno raspoloženje bi se trebalo otopiti tijekom posjeta hrvatskog premijera Zorana Milanovića Beogradu", piše Der Standard u članku pod naslovom "Posjet hrvatskog premijera Beogradu bi trebao probiti led". List dalje navodi kako je najavljeno da su glavne teme sastanka regionalna suradnja, povratak izbjeglica i međusobna potpora pri europskim integracijama. "Iz Zagreba se moglo čuti da Hrvatska ni u kojem slučaju Srbiji neće biti prepreka na putu prema EU, kako je to Hrvatska doživjela od strane Slovenije, te da će podržati početak pristupnih pregovora Srbije s Europskom unijom", piše Der Standard, napominjući ujedno da Beograd i Zagreb međutim još uvijek nisu riješili stari problem povlačenja granice na Dunavu, a da Srbija, kad su u pitanju eurointegracije, još uvijek ima problem s priznavanjem Kosova.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić