1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Hitovi i promašaji u svijetu tehnike

Odnedavno je u prodaji Apple Watch. Još se ne zna hoće li to biti uspjeh ili promašaj američkog koncerna Apple. Evo liste tehničkih proizvoda koji su postigli ili veliki uspjeh ili su "slavno" propali.

Apple Watch nailazi na podijeljene reakcije. S jedne strane ga već slave ljubitelji proizvoda kompanije Apple. Ovaj "ručni sat" (ako ga se tako smije nazvati) je odista elegantan. Ne može se ni porediti s glomaznim sličnim proizvodima konkurencije. On ima i nekoliko zgodnih funkcija: kontakti, upisivanje termina ili komunikacija su krajnje jednostavni i postoji niz novih funkcija. Kritičari tvrde: bilo koji iPhone može to isto, a ručni sat je preskup jer uopšte ne funkcioniše bez iPhonea.

Hoće li Apple-Wach dovesti do revolucije u našim životima, onako kao što je to svojevremeno napravio iPod? Ili će postati "teret" u izlozima prodavnica tehnike? Apple se u svakom slučaju uz pomoć dobro smišljenih reklamnih spotova trudi da mu pođe za rukom strategija koja glasi: "Imamo nešto za tebe za što vjeruješ da ti treba."

Gadget-proizvodi iz prošlosti

Prvi walkman prodavao se pod imenom TPS-L2

Prvi walkman prodavao se pod imenom TPS-L2

Nije oduvijek bilo potrebno u neki proizvod uložiti toliko novca za reklamu ili razviti cijelu psihologiju reklamnih poruka. Bilo je dovoljno da se na tržište jednostavno izbaci nešto novo.

U ljeto 1979. na tržištu se našao jedan proizvod koji je promijenio živote ne samo mladih, nego i generacije odraslih. Iznenada su se na ulicama mogli vidjeti ljudi sa krhkim i tankim slušalicama na ušima. Piskavi zvuk iz tih slušalica čuli su i svi koji su bi se našli u okolini onih koji ih nose. Slušalice su bile prikopčane na malu kutijicu u kojoj se nalazila audio-kaseta.

Walkman (vokmen) je postao statusni simbol mlade generacije - a firma Sony je s 330 miliona prodatih primjeraka napravila jedan od najboljih poslova u svojoj istoriji.

Kad muzika preraste u "Lifestyle"

Sličan bum sa sličnim proizvodom ostvario je i Apple. 2001. je nekadašnji šef koncerna Steve Jobs predstavio MP3-Player. I prije toga su postojali slični uređaji, ali je ovaj Appleov bio odista "sexy". Apple je svoj MP3-Player povezao sa besplatnim programom iTunes, s kojim se još i danas preko interneta mogu kupiti i sortirati razne pjesme. Apple je svoj iPod upakovao u privlačan dizajn, snimio odličan reklamni spot, a slušanje muzike pretvorio u novi način života. Onaj ko je tih dana kroz svijet kročio sa tipičnim bijelim slušalicama u ušima, koje su imale i bijeli kabl - taj je znao šta znači riječ "lifestyle". iPod se može kupiti i danas u različitim izvedbama i do danas je to najprodavaniji MP3-Player na svijetu.

Nekadašnji ortopedi su vodili žučne rasprave o tome da li Gameboy krivi zglobove na dječijim prstima

Nekadašnji ortopedi su vodili žučne rasprave o tome da li Gameboy krivi zglobove na dječijim prstima

Revolucija u dječijoj sobi

21. aprila 1989. svijet je ugledala jedna ružna i siva kutija. Iz te kutije se začula čudna i otužna elektronska muzika. Na omalenom zeleno-sivom displeju mogle su se redati geometrijske figure. Japanski proizvođač Nintendo u tom trenutku nije znao da će mala siva kutija pod nazivom "Gameboy" osvojiti dječije sobe širom svijeta.

Podaci o broju prodatih primjeraka su ubrzo pokazali da šefu koncerna Yamauchiju nije mogla pasti na pamet bolja ideja od ove. Omalena kutijica je doživjela nekoliko verzija i do danas se prodala u 120 miliona primjeraka. Prije deset godina je prestala proizvodnja "Gameboya". Igranje na mobilnim uređajima danas se obavlja na smartphonima.

Prvo kućno kino

AEG-Telefunken, Decca i Teldec su četiri godine radili na razvoju video-ploče

AEG-Telefunken, Decca i Teldec su četiri godine radili na razvoju video-ploče

Ima i uređaja koji nisu ušli u "Hall of Fame". Pri tome ideje na kojima su bili koncipirani i nisu bile tako loše. 1970. godine predstavljena je video-ploča i uređaj koji je služio za prenos slike sa ploče na TV. Sve to su zajednički razvile četiri firme. Slično kao i na običnoj gramofonskoj ploči od polivinila, slike urezane na ploču očitavala je dijamantska igla. Ploča se vrtjela oko 50 puta brže od običnog "nosača zvuka".

"Gramofoni" na kojima se vrtjela video-ploča bili su za tadašnje vrijeme nevjerovatno skupi, a njihov vijek trajanja nije bio dug. Jedan film se morao podijeliti i snimiti na dvije ili tri ploče koje su (svaka od njih) koštale i do 60 tadašnjih njemačkih maraka. Preračunato u današnju valutu iznosilo bi to oko 90 eura. Za poređenje - danas jedan film snimljen na Blu-ray košta oko 18 eura.

Perfektna - ali preskupa

U ovom slučaju pomagala je samo olovka i pažljivo namotavanje trake

U ovom slučaju pomagala je samo olovka i pažljivo namotavanje trake

Popularnu audio-kasetu u kasnim osamdesetim godinama prošlog vijeka trebalo je da zamijeni DAT-kaseta. Muzika snimljena na malu kasetu koja je u sebi krila magnetnu traku imala je mnogo bolji kvalitet zvuka od ranije tehnologije. Ona se rijetko "omotavala" oko glave kasetofona, što je bio jedan od glavnih problema običnih audio-kaseta.

Nedostatak je bila cijena. DAT kaseta i odgovarajući uređaj za njeno korištenje bili su tako skupi da su ih sebi mogli priuštiti samo profesionalci. Tako je njena primjena ostala ograničena na muzička studija i na radio-stanice.

Početkom devedesetih na tržište je izbačen i Minidisc. Na malu "šajbu" je stajalo isto toliko podataka koliko i na CD. Minidisc je funkcionisao čak i u uslovima kada je player bio izložen udarcima i drmanju, što nije bio slučaj kod CD-a. Još bolje: audio zapise se moglo podijeliti i pustiti po željenom rasporedu. Novinari su obožavali ovu funkciju jer su tako mogli direktno snimati i montirati priloge na malom uređaju. Ipak, cijene su i ovdje bile "profesionalne" tako da se Minidisc nikada nije etablirao kao proizvod široke potrošnje.

Google Glass još nije proizvod za mase

Google Glass još nije proizvod za mase

Najvažniji je tajming

U doba digitalne revolucije razvoj tehničkih uređaja se odvija velikom brzinom. Inžinjeri u odjelima za razvoj moraju biti ispred svog vremena kako bi u pravom trenutku na tržište izbacili "superuređaj". Ipak, očito je i da ne smiju biti previše ispred svog vremena. Tajming je tako vrlo važna stvar, pogotovo kod proizvoda kojima se rado lijepe etikete "uređaja za budućnost". Tako su danas na svakom sajmu tehnike popularni "inteligentni kućni uređaji". Ipak, mnogi ljudi smatraju da ti uređaji preuzimaju previše posla. Tako je još uvijek mnogima previše da svoj novi frižider spoje na internet i puste ga da sam naručuje mlijeko i maslac.

Isto važi i za nove naočale Google Glass. One su interesantne za "tehnološke freekove" i za one koji imaju "viška" novca. Ove internet-naočale još nisu dostigle status "must-have". Barem za sada.

Preporuka redakcije