1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Hitan samit u Briselu zbog balkanske drame

Izbjeglička kriza na „Balkanskoj ruti“ se zaoštrava. Brisel poziva na hitni, sastanak članica Evropske unije i balkanskih zemalja. O čemu će biti riječi u nedjelju 25. oktobra?

„S obzirom na dramatičnu situaciju u kojoj se nalaze izbjeglice na 'Balkanskoj ruti', na inicijativu kancelarke Merkel u nedjelju (25.10.) biće održan vanredni samit“, piše Berliner cajtung. „Evropska komisija pozvala je lidere Njemačke, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Mađarske, Rumunija i Slovenije, kao i Srbije i Makedonije. Na sastanku će biti i Antonio Gutereš, visoki komesar UN za izbjeglice i predstavnici institucija EU za azil Easo, i za zaštitu granica Fronteks.

Nedostatak komunikacije između pogođenih država prethodnih nedjelja više puta dovodio je do haosa na neuralgičnim tačkama izbjegličke rute. Portparol njemačke vlade Zajbert je rekao da svaka nacionalna mjera uvijek ima uticaj i na susjedne zemlje, pa bi one trebalo da razgovaraju jedne sa drugima. Jedna od tema sastanka u nedjelju jeste i efikasnija kontrola spoljnih granica Evropske unije. 'Za to je takođe potrebna bolja koordinacija između NATO partnera Grčke i Turske', rekao je Zajbert.

Samo preko hrvatske granice u protekla dva dana više od 13.000 izbjeglica ušlo je u Sloveniju. Hrvatska je ljude koji dolaze preko Srbije vozovima i autobusima direktno transportovala do slovenačke granice. Međutim, Slovenija hoće da dnevno primi samo 2.500 ljudi u tranzitu za Austriju. S obzirom na masovni dolazak izbjeglica, parlament Slovenije odlučio je da na granicu pošalje vojsku, čiji je mandat za sada ograničen na tri mjeseca. Među izbjeglicama na granici je rasla nervoza. Lokalni mediji izvještavaju da su izbjeglice u kampu Brežice zapalile šatore, kako bi spriječile da budu primorane da tamo ostanu.

Rusi lecima pozivaju Sirijce da napuste Alepo

Novi talasi izbjeglica trenutno su očigledno rezultat ruskih vazdušnih napada i kopnene invazije sirijskog režima“, ocjenjuje Berliner cajtung. „Hiljade ljudi su iz regiona Alepo krenule ka Turskoj, piše juče turski list Huriet. Izraelske novine Harec izvještavaju da su ruski helikopteri u regionu Alepo bacali letke u kojima se upozorava na predstojeće vojne operacije i narod poziva da napusti to područje.

U Njemačkoj se intenzivno diskutuje o bržoj deportaciji osoba kojima je odbijen zahtjev za azil. U kabinetu vlade je juče bilo govora o tome da se drugačije reguliše duldung, pravo na boravak onih kojima je odbijen zahtjev za azil. A Tiringija i Šlezvig-Holštajn, koje su prošle godine paušalno prekinule deportaciju tokom zime, ove godine to neće činiti.

Uprkos napetoj situaciji, ogromna većina Nijemaca i dalje je za to da se prime izbjeglice iz ratne zone, ali da se ostali brzo i doslijedno deportuju, pokazuju ankete. Ipak, više od polovina Nijemaca „veoma je zabrinuto“ zbog razvoja izbjegličke krize i želi da se broj pridošlica ograniči. U avgustu je zabrinuto bilo 40 odsto stanovništva, podsjeća Berliner cajtung.

Balkanu: ćebad, kreveti, šatori i 450 specijalaca

„Šatori gore, djeca plaču, granična policija u Hrvatskoj grubo reaguje: izbjeglička kriza na balkanskoj ruti se zaoštrava! Alarm u Briselu“, piše Bild i navodi da je predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker, pozivajući odabrane šefove država i vlada na vanredni samit, napisao: 'Evropa se suočava sa najvećom izbjegličkom krizom od Drugog svjetskog rata. Cilj sastanka je da se dogovorimo o hitnim mjerama.'

Situacija prijeti da izmakne kontroli i zato je najvažnija tačka dnevnog reda – zajednička koordinacija! Želja je da se postignu zajednički stavovi svih pogođenih zemalja, u skladu sa Evropskom komisijom. U ovom trenutku, svaka država radi šta hoće. Iznad svega, trebalo bi da se spriječi da pojedine zemlje unilateralnim mjerama, kao što je zatvaranje granica, stvaraju probleme drugim zemljama EU.

Konkretno je planirano:

- Uvođenje privremenih kontigenata i limita za izbjeglice

- Fiksna kvota za potražioce azila

- Zajednički standardi EU prilikom registracije i deportacije

- Osnivanje centara za registraciju „Hot spots“

- Izgradnja izbjegličkih kampova u Turskoj uz pomoć UN

Biće riječi i o konkretnoj pomoći za pogođene zemlje Balkana (kreveti, ćebad, šatori itd). Planirano je i slanje 450 specijalaca u okviru „Timova za hitne intervencije na granici EU“ (Rapid Border Intervention Team).

Slowenien Flüchtlinge bei Dobova

Slovenačka policija na konjima u Dobovi

Faktički vanredno stanje u Sloveniji

Pod naslovom Naša granica, Tagescajtung piše da je parlament u Sloveniji donio odluku da se na južnu granicu pošalju vojnici i time faktički proglasio vanredno stanje. Velikom većinom donesena je odluka da vojska preuzme zadatke policije i graničara. Odluka stupa na snagu za nedjelju dana.

Naravno da je situacija na hrvatsko-slovenačkoj granici dramatična. Više od 20.000 izbjeglica je u posljednja tri dana preko Hrvatske ušlo u zemlju sa dva miliona stanovnika. Otprilike polovina je još u Sloveniji. Iako se slovenački političari žale na neaktivnost Evropske unije i lošu saradnju Hrvatske, odgovornost za hitno donošenje zakona o vanrednom stanju snosi samo Ljubljani.

Uostalom, zakon će stupiti na snagu tek za nedjelju dana. Možda Slovenija koristi ovaj predah kako bi se eliminisale najgore greške procesa. Ne samo da je mandat vojske nejasno definisan, takođe je nejasan i lanac komandovanja između policije i vojske. U ovoj situaciji je zadatak EU da pronađe koordinirano, humano i solidarno rješenje za probleme koji proizilaze iz velikog egzodusa. Spora reakcija će samo povećati pritisak u tranzitnim zemljama i povećati vjerovatnoću ovakvih po malo paničnih reakcija kao što je slovenačka, piše Tagescajtung.