1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hisbolah i Liban

Hisbolah vodi oružanu borbu protiv Izraela, ali na jugu Bejruta ima socijalni angažman-pomažući ljudima.

default

Hezbollah lider Hassan Nasrallah:oružani otpor ali i socijalna zadaća u Bejrutu

Religija u politici Libana i danas igra važnu ulogu. Naime ovdje živi 18 religija. Najbrojniji su Muslimani Šiti i Suniti, kao i nekoliko krišćanskih grupacija. Svi oni moraju ravnomjerno sudjelovati u vlasti,jer u suprotnom prijeti gradjanski rat, kao što se Libanu dogodilo, izmedju 1975-1990.godine.

Najveću grupaciju u zemlji otprilike 40% čine Muslimani Šiti,

Njihovi neporecivi politički predstavnik od kraja gradjanskog rata je Hisbollah, odnosno “partija Boga”, koja je redovno u opoziciji sa vlasti, koju podržava Zapad i Saudijska Arabija. Prošle godine je isprovocirao rat sa Izraelom. Hisbolah inače, ima više lica: on je politička partija,ali i dobrotvorna organizacija koja podupire neke organizacije države i uz podršku Irana i Sirije predvodi borbene grupacije protiv Izraela.

“Ako vi cionisti mislite da napadnete Liban, ja vam preporučujem da od toga odustanete. Jer, u tom slučaju vam pripremamo iznenadjenje, koje će dovesti do preokreta u ratu i čitavom regionu uopšte”.

Ove prijeteće riječi vodje Hisbolaga Šeik Hasan Nasralaha koje je uputio na računa Izraela, kao i zbog i činjenice da vodi oružani otpor protiv Jevrejskih susjeda, svrstao je Hisbolah u red rakalnih islamističkih grupacija, koja u Americi slovi kao teroristička organizacija:

Na jugu Bejruta,medjutim,Hisbolah ima sasvim drugi imidž.

Od njenog osnivanja osamdesetih godina, uvijek je imao imao primat medju Šiitima.”Partija boga” je najprisutnija u javnom životu libanske prijestonice, a popularna je i medju gradjanima kojima religija nije primarna. U prvom redu zbog svoje dugogodišnje borbe protiv Izraela i poslednjih uspjeha na jugu Libana, ali valja reći i zbog svog socijalnog angažmana.

To potvrdjuje i američko-libanski expert Judith Harik

"Ovi dijelovi na jugu Libana nikada nisu imali podršku libanske vlasti. Prema svim statistikama dolina Beka i jug zemlje su uvijek bili, medju najnerazvijenim dijelovima Libana. Stoga je ovo područje bilo i novo polje potvrdjivanja za Hesbolah. Religiozno se to tumači da i po Kuranu postoji obaveza,

da se pomogne. Cinici medjutim kažu kako je to idealno polje za regrutovanje novih pristalica. Jer, ustvari tamo i nema nikoga drugog ko bi pomogao."

Valja reći da je uz iransku i sirijsku podršku Hisbolah u šiitskim dijelovima razvio vlastite strukture, postao jedna vrsta “male države u državi”. Njeni članovi održavaju nastavu u školama, rade u bolnicama i prihvatilištima za siročad, pa čak i reguliše saobraćaj.

U mnogim dijelovima na jugu Bejruta još su vidljivi tragovi nedavnog rata. Ljudi su ovdje zaista mnogo prepatili,

ali i Hisbolah im je priskočio u pomoć. Ko je recimo od izraelskih granata izgubio vlastiti krov nad glavom, od Hisbolaha je odmah dobio materijalnu nadoknadu od 1000 dolara. Za to su ljudi itekako zahvalni, ali na izvjestan način i ovisni od Hisbolaha. Ljudi,stoga, poštovanjem pričaju o Hisbolahu i njegovom lideru Hasanu Nazralahu.

“Hasan Nazralah je jak čovjek i niko nije jači od njega-govori s uzvišenjem jedan od žitelja ovog dijela Bejruta. Jedan drugi pak ističe domoljublje Nasralaha prema svom Libanu. On dodaje kako ga čak podržavaju njegova žena i djeca.”

Borbeni duh i vojna sposobnost Hisbolaha je ono što poštuju i oni koji ne pripadaju Šiitima. Kod mnogih on,ipak, stvara osjećanje straha. Dok jedna krišćanska grupacija saradjuje sa Hisbolahom, druge krišćanske grupacije i mnogi Suniti i Drusi smatraju da oni podgrijavaju stalni sukob sa Izraelom. te tako idu na ruku iranskim i sirijskim namjerama, čiji je konačni cilj kažu oni, šiitska dominacija u Libanu. Nawaf Al Musawi zadužen za vanjsko-političke odnose Hisbolaha demantuje takve tvrdnje:

“Uspostavljanje Islamske Republike ni u jednom trenutku nije bio politički cilj Hisbolaha. Od početka naše poltičke borbe mi se trudimo da postignemo konsensus medju svima religijskim grupacijama u Libanu i takav kurs slijedimo do današnjeg dana".

Ali i pored toga Hisbolah je, valja reći, dobro naoružan. Ali ova grupacija nije jedina koja je nakon okončanja rata zadržala teško naoružanje, pa ga čak krišom i do danas, unosi u zemlju.

Ovi Islamisti ga,istina. javno ne pokazuju, ali to medju gradja nima ipak, izaziva veliko nepovjerenje. Šeik Mohamed Husein Fadlalah vodećo religijski lider Šiita u Libanu, pokušava ublažiti takav utisak:

“Što se tiče oružja Hisbollah je davno već pokazaio da ga ne okreće priotiv libanskog naroda različitih konfesionih grupa.

Niti za interni obračun. Ono samo služi, odbrani od izraelskih agresora”.

Fadlalah važi kao duhovni predvodnik Hisbolaha, ali ipak nije i radikalni borac protiv tzv.”nevjernika”.

U jednom intervjuu za DW on tako pokazuje spremnost na dijalog sa Sunitima i krišćanima i osudjuje istovremeno terorističke napada na Ameriku i Evropu. Ali, ne odriče se oružane borbe protiv susjednog Izraela. U javnosti ne govori otvoreno o Džihadu ili svetom ratu, nego takvu borbu radije naziva "nacionalnim otporom"

Reiner Sollich