1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Hezbolahova nova snaga na Bliskom istoku

Libanska šiitska paravojna formacija je profitirala od rata u Siriji. Kao zastupnik Irana Hezbolah se vojno dobro naoružao. A svojim prisustvom u Siriji Hezbolah predstavlja prijetnju Izraelu.

Libanska vojska se duže od pet dana bori sa terorističkom organizacijom „Islamska država“ čije su paravojne grupe prodrle u dijelove sirijske planine Qalamoun. Njen ogranak dopire čak i do Libana. Džihadisti „Islamske države" su dobro naoružani. Zato libanska vojska protiv IS-a vodi borbu u labavom savezu sa dva partnera: Hezbolahom i Iranom.

Zajedničkim snagama bi alijansa, u kojoj dominiraju šiiti, mogla potisnuti sunitske ekstremiste. To je najavio zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova Hossein Jaber Ansari prilikom posjete Bejrutu: „Libanska vojska, podpomognuta Hezbolahom i (iranskom op. a ) nacijom, bilježi značajne pobjede protiv IS".

Dugo nezamisliv savez

Libanska vojska i Hezbolah: jedan takav savez je dugo bio nezamisliv. Nacionalna Libanska vojska u savezu sa paravojnom formacijom koja korijene ima u Iranu i koju podržava Teheran. Libanska vojska kao državna institucija se povezuje sa nedržavnim akterom koji prema riječima politologa Eitana Azanija djeluje kao „država u državi". „Nezavisna politika libanske organizacije je stvorila konflikt i napetost u odnosima sa libanskom državom", piše Azani u svojoj knjizi o Hezbolahu. Jedna od glavnih tačaka sukoba između pokreta i vlade je Hezbolahova politika otpora koja je u mnogim slučajevima suprotna interesima vlade“.

Sve je spremno: Hezbolahova vozila u borbi protiv Islamske države

Sve je spremno: Hezbolahova vozila u borbi protiv "Islamske države"

Tenzije iz 90-ih postoje i danas. Hezbolah je nezavisni faktor u libanskoj politici. Hezbolah od 1992. godine iam svoje predstavnike u libanskoj Narodnoj skupštini, ali kada je riječ o vojnim pitanjima, vodi nezavisnu politiku. 2006. godine se sukobio sa izraelskom vojskom što je rezultiralo jednomjesečnim ratom.

Podijeljeni Liban

Od tada je Liban politički podijeljen. Na jednoj strani su suniti, Druzi i dijelom libanski hrišćani, dok su na drugoj strani šiiti i dijelovi hrišćanskog stanovništva. „Koalicija sastavljna od hrišćana, sunita i Druza prije svega ima jednu želju“, piše turski analitičar Timur Goksel i pojašnjava: „A to je da Hezbolah odvrati od toga da oružje i političku moć koriste kako bi promijenili politički i ekonomski balans zasnovan na konfesionalnim principima Libana“.

Izrael je zabrinut zbog toga što libanska vojska sarađuje sa skoro nekontrolisanim partnerom koji uz to kao partnera ima Iran. Izrael se boji da bi Hezbolah mogao iskoristiti savez sa libanskom armijom  kako bi svoj plan protiv Izraela mogao, kao nikada prije, sprovesti u djelo.

Nasralahove prijetnje

Prije nekoliko mjeseci je lider Hezbolaha Hasran Nasrallah iznio oštre prijetnje protiv Izraela. Ako Izrael napadne Liban ili Siriju, „stotine hiljada“ arapskih i muslimanskih boraca bi bilo spremno uzvratiti udarac. U slučaju jednog takvog napada bi bilo otvoreno „da li bi ta borba bila ograničena na Liban, Izrael ili Siriju“, izjavio je Nasrallah u junu.

Hezbolahov borac prelazi izraelsku granicu. Snimak nadzornih kamera izraelske vojske

Hezbolahov borac prelazi izraelsku granicu. Snimak nadzornih kamera izraelske vojske

Tema je aktuelizirana ponovo u augustu. U jednom napadu je Izrael naišao na protivnika koji je „stotinu“ puta jači nego u prethodnim konfliktima. Istovremeno je zaprijetio da bi Hezbolah mogao napasti izraelski atomski reaktor kod Dimone. Prije toga je kao mogući cilj navedeno skladište amonijaka kod Haife. Eksplozija tog skladišta bi imala fatalne posljedice za grad i njegovo stanovništvo. To je u Izraelu izazvalo diskusiju o premještanju skladišta u sigurnije područje.

Sve je jasnije da je Hezbolah, u savezu sa Iranom, veliki pobjednik rata u Siriji. Hezbolah je od funkcije iranskog vojnog krila znatno profitirao. Iran je prvo imao cilj da zadrži Siriju kao važnog i jedinog saveznika u regionu. U toku rata se pojavio novi cilj, a to je neprekidni kopneni put do Libije preko Iraka i Sirije.

"Hezbolah se može dobaciti kamenom"

Uticajno područje Irana sada dopire direktno do Izraela. „Do Hezbolaha se sa granice može dobaciti kamenom“, objašnjava situaciju šef izraelske vojne tajne službe Herzl Halevi. Na taj način Hezbolah dobija na značaju. Pošto je prisutan u Siriji u kojoj će po svemu sudeći ostati duže vrijeme, za Izrael se geostrateški postavlja pitanje opasnosti: više ne može biti napadnut samo sa libanskog juga, nego i sirijske zapadne granice. Na taj način bi se linija fronta udvostručila.

Napad je trenutno malo vjerovatan pošto je trećina Hezbolahovih boraca angažovana u ratnim područjima u Siriji. Osim toga, organizacija je pretrpila gubitke kako u ljudstvu tako i finansijske. Međutim, dugoročno postoji opasnost izbijanja rata.

Preporuka redakcije