1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Harkov strahuje od ruske invazije

Uprkos primirju u regionima Lugansk i Donjeck, stanovnici grada Harkova se pripremaju za invaziju proruskih separatista. Poduzimaju sve što mogu kako bi osigurali i utvrdili granicu prema Rusiji.

Na ukrajinskom graničnom prelazu Pletenivka je vreva. Dobrovoljci kopaju rovove i grade streljane. Većina njih je došla iz obližnjeg milionskog grada Harkova. U njemu vlada zabrinutost da se konflikt neće zaustaviti samo na susjednim regionima.

Oni su se odazvali pozivu sa društvenih mreža da bi pomogli da se ojača i učvrsti granica sa Rusijom, kaže Dmitro Makoveckij pripadnik građanskih odbrambenih snaga"Hromadska varta". Preko društvenih mreža je također prikupljan novac i za lopate, rukavice, alat i iznajmljivanje vozila. "Graničari su nam dali bagere na raspolaganje. No, potrebne su nam veće mašine sa kojima bi za jedan dan mogli uraditi ono za što nam je sada potrebna sedmica“, kaže Makovjeckij. Za to pak, kaže, nedostaje novca.

Pojačane zaštitne mjere

Dobrovoljci iz Harkova pomažu u utvrđivanju granice

Dobrovoljci iz Harkova pomažu u utvrđivanju granice

U Pletenivci već skoro pola godine traje pojačana zaštita granice. Od tada su i uposlenici granične službe zauzeti sa gradnjom pograničnih utvrda. "Dobrovoljci rade po našim planovima i pod prismotrom naših inženjera. Mi smo tim aktivistima veoma zahvalni“, kaže Serhij Kolesničenko oficir ukrajinske granične službe. Prema njegovim riječima, na ruskoj strani, na graničnom prelazu Šebekino, bili su "malo uznemireni“ kada su vidjeli ljude sa lopatama kako pjevaju patriotske pjesme. "Mi smo tada informisali Ruse da ćemo provesti građevinske zahvate i da je situacija mirna“, kaže Kolesničenko.

Dobrovoljcima iz Harkova pomaže bivši saradnik ukrajinske službe za zaštitu od katastrofa Mikola Grigorjev. On je došao iz pet kilometara udaljenog Vovčanska. "Samo šest muškaraca iz mog grada je došlo ovdje da pomogne u kopanju rovova. Gradonačelnik, poslanici i većina stanovnika su tokom izbora u maju glasali za predstavnike Partije regiona ", kaže Grigorjev. U Vovčansku, ističe, postoji još mnogo pristalica stare državne vlasti i bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča. Upravo zbog toga Grigorjev ovaj granični prelaz smatra veoma problematičnim.

Vježbe samoodbrane

Iz straha od ruske invazije na javnim mjestima u Harkovu, koji je 80 kilometara udaljen od Pletenivke,već mjesec dana je aktivan „Otvoreni univerzitet“ i provode se vježbe. Cilj je da se ljudi pripreme za moguće ratne poduhvate. "Svak trena spakovati po jedan kofer sa najnužnijim stvarima, u kome su dokumenti, zalihe hrane, vode i medikamenata. Ne treba se tražiti zaštita u podzemnoj željeznici, već u pravom skloništu“, govori okupljenim učesnicima Tatjana Rjabokon iz harkovskog udruženja padobranaca.

Građani Harkova se pripremaju za moguću invaziju proruskih snaga

Građani Harkova se pripremaju za moguću invaziju proruskih snaga

Više stotina stanovnika ovog grada svaki vikend učestvuju na vježbama „Univerziteta“. Njima se pokazuje kako se koriste oružje i panciri i kako se pomaže ranjenima. Postoji obuka koja se plaća, ali i besplatne vježbe za preživljavanje. Neki čak mogu pristupiti i partizanskoj jedinici. "Učestvovati mogu i muškarci i žene. Oni trebaju biti osposobljeni za gerilske zadatke“ kaže jedna učesnica obuke partizanskog bataljona "Ost-Korps". Njemu se treba priključiti i 22-godišnji Jaroslav. On kaže da zbog zdravstvenih razloga nije mogao služiti armiju. Zbog „stanja u zemlji“ on se pak želi obučiti da može odbraniti sebe i pripadnike svoje porodice.

Aktivisti kontrolišu Bunkere

Vlasti pri tome osiguravaju da se pripreme za odbranu područja Harkova organizuju već duže vrijeme. Brojnim uličnim barikadama se već štiti region. Vojnici grade utvrde i službe za odbranu registruju dobrovoljce za slučaj da dođe do rata. Regionalna uprava želi u potpunosti informisati stanovnike o bunkerima i omogućiti im pristup do njih.

Oksana Marčuk (desno) pokazuje volonterima gdje se nalaze bunkeri

Oksana Marčuk (desno) pokazuje volonterima gdje se nalaze bunkeri

No, to nije dovoljno, smatra Oksana Marčuk. Sedmicama je, kaže, trajalo dok su vlasti njoj i drugim aktivistima dostavile spisak bunkera. Nakon jednog obilaska skloništa od zračnih napada, utvrđeno je da samo u jednoj trećini skloništa zaista mogu boraviti stanovnici. "Ostala su zatvorena ili su puna otpada. Ona ne funkcionišu i zbog toga smo organizovali dobrovoljce da ih počiste“, kaže Oksana.

"Euromajdan" i "Anti-Majdan"

Vlasti mole aktiviste da ne unose nepotrebnu paniku među stranovnike. Međutim, aktivisti kažu da što je bolje grad pripremljen za invaziju ruskih trupa i paravojski iz Donjecka, manje su vjerovatne šanse za rat. "Bolje je sve stanovnike staviti u stanje pripravnosti i da se ništa ne dogodi, nego obrnuto“, smatra Tatjana Pasinok iz harkovskog "Euromajdana".

Proevropski aktivisti upozoravaju na "separatističku bombu" u Harkovu. Pri tome misle na pristalice proruskog „Anti- Majdana“. Iako su njihove aktivnosti zabranjene, njihova okupljanja se već šest mjeseci redovno održavaju i svakog vikenda se sakupi oko 100 demonstranata. Znatno veći broj pristalica ima "Euromajdan". Između ova dva tabora uvijek iznova dolazi do sukoba i tuče.

Preporuka redakcije