Harald Eckert želi samo majstora Berbića | TEME | DW | 12.12.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Harald Eckert želi samo majstora Berbića

Rasim Berbić dobio je ugovor o radu u Njemačkoj. Dozvola za rad i dolazak zapela je negdje u točkićima njemačke birokratije. Prije par dana je jedna komisija u Njemačkoj iznijela prijedlog za promjenu zakona o useljenju.

Bernhard Lorentz iz zaklade Mercator, Peter Struck i Armin Laschet sa prijedlozima za promjenu zakona o useljavanju

Bernhard Lorentz iz zaklade Mercator, Peter Struck i Armin Laschet sa listom prijedloga za promjenu zakona

Harald Eckert još od 2010. ne može da nađe poslovođu

Harald Eckert još od 2010. ne može da nađe poslovođu

Harald Eckert iz njemačkog gradića Pottenstein ne može da se požali. Njegovoj firmi za solarne i sanitarne instalacije ide odlično. Ipak, svaku treću ponudu za posao Eckert mora da odbije. Potreban mu je poslovođa koji može da vodi radove na gradilištu.

Potraga je trajala više od godinu dana, u uredu za zapošljavanje nisu mogli da mu nađu takvog radnika. Prisjetio se kolege Rasima Berbića s kojim je nekada radio zajedno, a koji danas živi u Sarajevu.

"U mom malom preduzeću potrebni su mi ljudi na koje se mogu osloniti, koji mogu biti poslovođe na gradilištu, a te preduslove gospodin Berbić ispunjava", kaže Eckert.

Dozvola "zapela" u ambasadi u Sarajevu

Rasim Berbić sa sinovima

Rasim Berbić sa sinovima

Rasim Berbić je rodom iz Vlasenice i kao izbjeglica je boravio u Njemačkoj, da bi se 1999. vratio u BiH. Brzo je postignut dogovor, potpisan je i ugovor, ured za strance u Njemačkoj je dao zeleno svjetlo, ali je Rasim samo nekoliko dana nakon što je predao papire u njemačkoj ambasadi u Sarajevu, dobio odbijenicu. On kaže da kao obrazloženje za odbijenicu stoji kako njegovo zvanje ne spada u kategorije koje imaju olakšice pri dobijanju radnih dozvola.

Eckert je pokušao da se žali na raznim stranama, čak i kod poslanika koji je predstavljao njegov okrug u parlamentu, ali je od tog poslanika dobio odgovor kako posrijedi nisu zakonske, nego prepreke političke prirode. Kakve, o tome niko ništa nije rekao, navodi ovaj preduzetnik.

Komisija za useljavanje traži promjenu politike

Upravo promjenu politike useljavanja stranaca i reformu komplikovanih raznih zakona traži nadstranačka komisija koju predvode socijaldemokrata Peter Struck i demokršćanin i bivši ministar za integraciju savezne zemlje Sjeverna Rajna Vestfalija Armin Laschet, koji kaže:

IArmin Laschet: Potrebno je promijeniti zakone, ali i svijest ljudi o useljavanju

Armin Laschet: Potrebno je promijeniti zakone, ali i svijest ljudi o useljavanju

"Naš pravni sistem je odista komplikovan. U našem prijedlogu plediramo za to da se napravi novi zakon koji jasno definiše ko i pod kojim uslovima smije doći da radi."

Ova komisija tvrdi da Njemačka kasni u strategiji za dovođenjem stručnjaka iz svijeta. Komisija se zalaže za uvođenje sistema bodovanja potencijalnih useljenika i to prema kvalifikacijama, potrebama njemačkih firmi i znanju njemačkog jezika. Upozorava kako će u narednih petnaestak godina broj radnika u Njemačkoj opasti za preko šest i po miliona. Samo ove godine je ostalo nepopunjeno oko 70.000 inžinjerskih mjesta. Brojne zanatlije i firme, pogotovo na istoku Njemačke, ne mogu da popune čak ni pripravnička mjesta.

Laschet kaže da Njemačka u svijet mora da pošalje novu poruku koja glasi: „Mi želimo usljevanje kvalifikovanih radnika. To se tiče svake ambasade, svakog konzulata u kome se neko raspituje za posao. Oni mu moraju reći: Da, želimo te!, a ne da se odmah potegnu birokratske prepreke i da se zauzme odbijajući stav. A taj stav se mora promijeniti i u cijelom društvu."

Potencijali građana BiH

Brojne firme, pogotovo na istoku Njemačke, ne mogu da nađu ni dovoljno mladih koje bi obučili za zanate

Brojne firme, pogotovo na istoku Njemačke, ne mogu da nađu ni dovoljno mladih koje bi obučili za zanate

Ta poruka mora da se pošalje i u pravcu BiH, gdje ionako živi veliki broj ljudi koji su kao izbjeglice boravili u Njemačkoj.

"Moramo iskoristiti taj potencijal da u BiH ima ljudi koji poznaju Njemačku, koji govore njemački jezik, koji su živjeli ovdje jedno vrijeme", tvrdi Laschet.

Prijedlozi komisije nailaze na plodno tlo. Armin Laschet vjeruje kako bi novi zakon mogao da bude usvojen već naredne godine.

Vlada u Berlinu već razmatra usvajanje propisa o dozvoli za useljenje, takozvanoj „blue card“ (plava karta). Do nje bi najlakše mogli da dođu oni koji spadaju u grupu od 60 deficitarnih zanimanja kao što su inžinjeri, matematičari i informatičari.

Perspektiva za djecu

Što se Rasima Berbića tiče, on se još uvijek nada da će nekako dobiti dozvolu za boravak i kao i svaki roditelj, razmišlja o perspektivi za svoju djecu:

"Odlazak u Njemačku bi mi puno značio, posebno za mog mlađeg sina koji trenutno ide u školu, a inače je rođen u Njemačkoj. On bi od svega toga imao najviše koristi."

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović

Preporuka redakcije