Hapšenja u Prištini kobna za šefa BND-a?

Slučaj hapšenja trojice agenata Njemačke obavještajne službe (BND) u Prištini doveo je do međusobnih optužbi između BND-a, Ministarstva vanjskih poslova i Ureda njemačke kancelarke u Berlinu. Robert Z, Andreas B. i Andreas J. su bili uhapšeni pod optužbama da su izvršili napad na sjedište EU u Prištini. Njemačka štampa analizira zašto je za njihovo oslobađanje bilo potrebno devet dana.

Agenti nakon svega traumatizirani

Frankfurter Allgemeine Zeitung u svom vikend (07.11.) izdanju je pisao o tome da su trojica agenata trebala u srijedu biti ispitana pred Parlamenatarnim kontrolnim tijelom Bundestaga koji je zadužen za kontrolu rada tajnih službi, ali da se nisu mogli pojaviti jer su bili bolesni.

„Jedan od trojice je, kako se saznaje, sklon samoubojstvu jer samog sebe okrivljuje da je svoju dvojicu kolega uvukao u riskantnu operaciju. U svakom slučaju sva trojica važe kao traumatizirana. Satima su saslušavani, danima su bili u sedam kvadratnih metara velikoj ćeliji sa teškim zločincima, a u kosovskim medijima su označavani kao kriminalni," piše Frankfurter koji rekonstruira cijelu priču od njihovog hapšenja do oslobađanja sa težištem na to ko je u Berlinu odgovoran zbog toga što do njihovog oslobađanja nije došlo ranije.

Mail nepročitan pet dana

„Naime, trojica su agenata nakon napada, koji su izvršeni na sjedište Europske Unije na Kosovu u petak 14. novembra krenuli u istraživanje pozadine tog napada. Tu ih je zaustavio policajac koji je čuvao stražu, a kod njih je nađen blok o podacima o kosovskom premijeru Tačiju, kojeg je BND još prije tri godine označio kao osobu koja vuče konce u mreži organiziranog kriminala na Kosovu.“

BND-ovci su, kako piše FAZ, iste noći poslali e-mail u centralu u Berlinu u kojem su naveli šta im se desilo. „Mail je tokom vikenda ostao nepročitan. U ponedjeljak BND također nije poduzeo ništa kako bi otklonio komplikacije u kojima su se našli njihovi članovi. Agenti su uhapšeni u srijedu (19.11.). Ministarstvo vanjskih poslova je prvo saznalo za njihovo hapšenje da bi nakon toga zatražilo informacije od BND-a...“

Ili hitno oslobađanje ili konsekvence

„U utorak 25.11. je visoki funkcioner u kancelarkinom uredu de Maiezer, telefonirao kosovskom premijeru Tačiju. Prethodno se želio usaglasiti sa Ministarstvom vanjskih poslova koliko daleko njemačka vlada želi u ovom slučaju ići i da li želi neodložno zaustaviti finansijsku pomoć Kosovu. Maiezer je zahtijevao hitno oslobađanje agenata BND-a upozoravajući na to da će se Priština brzo suočiti sa konsekvencama. Tači je sutradan (26.11.) pozvao njemačkog ambasadora i izvijestio ga da će do oslobađanja doći u roku od jednog do dva dana što se za dva dana (28. 11.) i dogodilo.“

Frankfurter konstatira da je ministar vanjskih poslova teren, za koji bi on trebao biti nadležan, prepustio šefu kancelarkinog ureda, te citira neke poslanike koji smatraju da je to opasno.„Štajmanjer zahvaljujući svojim ranijim djelatnostima poznaje posao BND-a. Kao ministar vanjskih poslova on istodobno snosi odgovornost za priznanje Kosova od strane Njemačke. Utoliko je iznenađujuće njegovo odugovlačenje nakon hapšenja trojice članova BND-a.“ citira Frankfurter Volfganga Neškovića, iz Lijeve partije.

Vlada saznala iz medija

Sueddeutsche Zeitung piše o tome da su najprije visokorangirani službenici BND-a, koji su željeli ostati anonimni, prigovorili ministarstvu vanjskih poslova i kancelarkinom uredu da su se sa zakažnjenjem i neodlučno angažirali na oslobađanju tri agenta. „No, sada visokorangirani službenici iz kancelarkinog ureda, koji su također željeli ostati anonimni, žestoko kritiziraju vrh BND-a. Oni navode da je Vlada tek iz medija saznala o hapšenju trojice Nijemaca u Prištini. Pri tome se pod pritiskom našao predsjednik BND-a Ernst Uhrlau. Njemu se prebacuje da nije vješt u rukovođenju službom. Jedan dio kritika se odnosi i na Franka Valtera Štajnmajera, čije su diplomate, sa izuzetkom ambasadora u Prištini, opušteno zavaljene u svoje fotelje posmatrale cijeli slučaj, kako to kaže jedan službenik iz kancelarkinog ureda,“ piše Sueddeutsche.

Žaljenje, ali ne i isprika

Die Welt piše da je Vlada Kosova po prvi put izrazila svoje žaljenje što je došlo do hapšenja trojice agenata BND-a, ali se ipak nije željela ispičati. „Bio je to nesretan slučaj“, rekla je zamjenica ministra vanjskih poslova Vlora Čitaku. „Ne možemo se međutim ispričati jer mi sa tim nemamo ništa. Ako je neko nešto loše uradio tada to nije krivica naše vlade.“ Ona također nije željela isključiti mogućnost da bi i drugi igrači u regionu mogli imati interesa u tome da destabiliziraju odnose između Berlina i Prištine.

Grčka na nogama

Neredi u Grčkoj su na naslovnim stranama njemačkih dnevnih listova.

„Petnaestogodišnjak kojeg su ustrijelili grčki policajci moguće je nije bio ono što se podrazumijeva pod demonstrantom. Kao član lijevoekstremne grupe pod nazivom Autonomni, kako u svakom slučaju kaže policija, on je kamenovao policijski automobil. Postoje ipak druge verzije o razvoju ovih tragičnih događaja, koje grčka vlada što je hitnije moguće mora objasniti. Suspenzija oba osumnjičena policajca nije dovoljna jer bi pravna država mogla pretrpiti veliku štetu,“ ocjenjuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.