1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Haos u srbijanskom pravosuđu

Mehmed Smajić6. januar 2015

U Srbiji već četiri mjeseca štrajkuju advokati. Vlada je izgleda nesposobna da riješi spor o nadležnosti u poslovima koji su dodijeljeni notarima. Najveći gubitnici su oni koji traže pravdu.

https://p.dw.com/p/1EFVZ
Foto: Fotolia/apops

Štrajk advokata u Srbiji je tema kojom se bavi list „Neue Zürcher Zeitung“. Dopisnik ovog lista iz Beograda, Andreas Ernst, na početku teksta postavlja pitanje: Šta se ustvari dešava kada štrajkuju advokati? On u tekstu dalje navodi da se odgovor na ovo pitanje može pronaći u Srbiji. „U svakodnevnom životu se štrajk malo primijeti: policajci i dalje dijele kazne, osumnjičeni bivaju optuženi, ugovori bivaju sklopljeni. Međutim, iza sudskih zidova vlada haos. Dokumenti se gomilaju, procesi se odgađaju, a osobe koje se nalaze u istražnom zatvoru se puštaju na slobodu. Broj neriješenih slučajeva je iz dana u dan sve veći. Inače, trenutno je više od tri miliona neriješenih sudskih slučajeva. Štrajk je prvi ozbiljan izazov za vladu premijera Aleksandra Vučića“.

„Ono što je advokate natjeralo na štrajk je ponovno uvođenje notarijata čime se u znatnoj mjeri smanjuju prihodi advokata. Prema tom zakonu, skoro 100 notara je između ostalog odgovorno za sklapanje ugovora o vlasništvu, što je veoma unosan posao. Trenutno na 75.000 stanovnika dolazi jedan notar što je velika razlika u odnosu na 900 po jednom advokatu. Ugovori su do sada sklapani kod advokata i ovjeravani u sudu. Po novom zakonu to sve rade notari“, objašnjava Ernst u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

Premijer pred velikim izazovom
Premijer pred velikim izazovomFoto: DW/B. Marx

„Ono što zemlju godinama uništava je njen spor i korumpiran pravosudni sistem. To se može riješiti samo planskim, a ne brzim mjerama. Srbijanska vlada prvo mora uvjeriti javnost da je ona sposobna to uraditi“, piše između ostalog u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

Protesti protiv Pegida

U ponedjeljak (05.01.) su u nekoliko njemačkih gradova održani protesti protiv pokreta Pegida koji izlazi na demonstracije zbog navodne islamizacije Njemačke. Kao znak protivljenja stavovima Pegide u Kölnu su tako u ponedjeljak ugašena svjetla na javnim objektima i crkvama, među kojima je i na Kelnskoj katedrali.

Protest gegen Pegida in Köln
Na protestima protiv Pegide se u Kelnu okupilo 7.500 ljudi, saopštila je policija. Organizatori navode da je broj demonstranata bio daleko veći.Foto: picture-alliance/dpa/O. Berg

List „Landeszeitung“ iz Lüneburga piše da pojava i jačanje pokreta „Pegida“ zabrinjava iz više razloga. „Pokret se može shvatiti kao simptom tinjajuće krize demokratije zapadnog stila, koju je britanski politikolog Colin Crouch opisao kao marš u `postdemokratiju`. Demonstranti se osjećaju neshvaćenim, njihovi strahovi se ignorišu. Ne vjeruju vodećim medijima ni političarima. Galamu koju prave pogrešno smatraju većinskim mišljenjem. Kao posljedica toga, oni sumnjaju u civilizacijski napredak kroz demokratiju u cjelini, žele da je zamijene sadržajem koji više nema ništa zajedničko sa idejom vladavine naroda.“

„Nordwest-Zeitung“ iz Oldenburga piše da su za „ljude u `Pegidi`, političari paraziti, novinari `plaćenici`. Oni odbijaju bilo kakvu diskusiju, vjeruju teoretičarima zavjere. Sa druge strane je politički establišment koji takođe odbija dijalog. Demonstranti Pegida bivaju proglašeni nacistima i primitivcima. Oba stava su opasna. Ovaj prvi grdi uspješan politički sistem u zemlji. Drugi zaboravlja da demokratija mora izdržati i drugačija mišljenja, jer ako to ne čini, onda više nije demokratija.“

„Hessische Niedersächsische Allgemeine“ piše da crkva radi ono što politika do sada nije uspjela, a to je da jasno i glasno nacionaliste nazove nacionalistima, a ksenofobe ksenofobima. „Također je cilj da se hiljadama pristalica da do znanja s kim imaju posla i da se distanciraju. Organizatorima Pegide u Drezdenu i drugim gradovima Njemačke, kao i svim njihovim sljedbenici treba reći: još nije izmišljen bolji politički sistem od parlamentarne demokratije, koja garantuje slobodu izražavanja, vjeroispovijesti i pravo na azil.“