„Halo, Tirana!“ – Kosovo želi u albansku telefonsku mrežu

Onaj ko putem fiksnog telefona želi nazvati predsjednicu Kosova mora birati +381, međunarodni pozivni broj Srbije. Privilegovani gospođu Jahjaga mogu zvati i putem mobilnog telefona. Međutim, u tom slučaju moraju birati pozivni broj Slovenije ili Crne Gore“, piše list „Neu Zürcher Zeitung“ i nastavlja: „Međunarodni pozivni broj za Kosovo ne postoji. Taj broj dodjeljuje Međunarodna telekomunikaciona unija (ITU). Pošto je ITU agencija Ujedinjenih nacija, Kosovo će bez međunarodnog pozivnog broja ostati sve dok ne postane član UN-a, što će, po svemu sudeći, dugo trajati. Kosovski parlament je nedavno usvojio Deklaraciju o ukidanju pozivnog broja za Srbiju + 381, Sloveniju +386, te francuskog operatera +377. Također se ističe želja za preuzimanjem međunarodnog pozivnog broja Albanije +355. Ova namjera se argumentuje: većom sigurnošću građana i ekonomskim prednostima. Međutim, Kosovo bi u ovom slučaju plaćalo korištenje telefonske mreže, jer Tirana ne želi svoju telefonsku mrežu besplatno davati na korištenje Kosovu. Ali, ovdje se ustvari ne radi o broju. Simbolika je odlučujuća“, piše „Neu Zürcher Zeitung.

Grčkoj potrebno još novca

Prema privremenoj procjeni eksperata Evropske unije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda, vladi u Atini bi moglo trebati još 20 milijardi eura. List „Welt“ piše da je u Planu grčke vlade nastala rupa zbog lošeg privrednog rasta. „Još uvijek nije poznato kolika je ta rupa. To pored ostalog zavisi i od broja nezaposlenih. Trenutno se pregovara o novom paketu kojim se želi uštediti 11,7 milijardi eura. Tek kada budu iskristalisani svi detalji, onda će ministri finansija EU odobriti novu isplatu kredita u iznosu od 31 milijardu eura. U Njemačkoj Odbor za proračun mora također odobriti isplatu nove rate kredita Grčkoj. Osim toga, slijedi glasanje o paketu pomoći Kipru. Po svemu sudeći bi i Španiji mogla biti potrebna finansijska pomoć“, piše „Welt“.

„Loše vijesti iz Grčke prijete naporima njemačke vlade da zemlju zadrže u eurozoni“, piše u listu „Frankfurter Rundschau“.

„Grčkoj nedostaje duplo više novca od do sada poznate sume. To znači da će Atina morati dodatno štediti i uzimati nove kredite. Grčka vlada se još uvijek nije dogovorila o paketu mjera štednje za naredne dvije godine kojim se želi uštediti 11,7 milijardi eura. Paket mjera štednje u iznosu od 20 milijardi eura bi, ako se posmatra sa unutrašnjo-političke strane, bilo nemoguće usvojiti".

"Trojka (ekspeti EU, ECB i MMF) koja treba da ocijeni privrednu i finansijsku situaciju zemlji je trenutno prekinula svoju misiju. Još se ne zna kada će ona objaviti svoj izvještaj o sprovedbi dogovorenih mjera štednje. Protiv novih mjera štednje je sve veći broj Grka. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, 90 posto ispitanika smatra da će mjere štednje isključivo pogoditi siromašno stanovništvo. Do sada je vlada u Atini Trojki obećala da će se u ubuduće u Grčkoj odlaziti u penziju sa 67 godina“, piše u listu „Frankfurter Rundschau“.

Magazin „Spiegel“ u svom online izdanju piše da je teško da će vlada u Atini moći sama popuniti rupu u državnom budžetu. „Već sada dogovoreni paket mjera štednje nailazi na otpor stanovništva. Grci su nezadovoljni što će mjere štednje najviše pogoditi siromašne. Zbog toga i ne čudi što je prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja 65 posto Grka za izlazak zemlje iz eurozone“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić