1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Haaški sud optužio još dvojcu hrvatskih novinara

Haaški sud potvrdio je i otpečatio još dvije optužnice protiv hrvatskih novinara. Bivšeg glavnog urednika dnevnika «Slobodna Dalmacija» Josipa Jovića te glavnog urednika tjednika «Hrvatsko slovo» Marijana Križića tereti se za nepoštivanje suda, zbog objavljivanja identiteta i iskaza zaštićenog svjedoka optužbe sa suđenja generalu HVO-a Tihomiru Blaškiću u studenome 1997. godine.

Carla del Ponte

Carla del Ponte

Prema navodima optužnice Josip Jović između 27.11. i 29.12. 2000. «svjesno je i hotimice ometao provedbu pravde objavljujući identitet zaštićenog svjedoka Haaškog suda, objavljujući činjenicu da je svjedok dao iskaz na zatvorenoj sjedinici, i objavljujući izvatke svjedočenja, u cjelosti ili djelomice, te time je Jović izravno prekršio sudski nalog izdan 1.12.2000. godine.

U optužnici se navodi da je između 27.11. 2004. i prosinca iste godine Križić otkrio «identitet zaštićenog svjedoka, izvatke svjedočenja sa zatvorene sjednice, i činjenicu da je zaštićeni svjedok dao iskaz na zatvorenoj sjednici suđenja pred Haaškim sudom».

Prvo pojavljivanje Josipa Jovića i Marijana Križića pred sudom, kako bi se izjasnili o krivnji, zakazano je za 26. ovog mjeseca.

Suda Alphonse Orie potvrdio je i skinuo pečat s optužnice protiv Jovića i Križića pozivajući se na Tribunalova pravila. Ona su također dio hrvatskog pravnog sustava, što znači da haaške zabrane obvezuju i hrvatske građane. Pravila su donesena zbog zaštite svjedoka i njihovih iskaza. Uzgred rečeno, indiskrecija ovakve vrste stajala je do sada život jednog svjedoka u Crnoj Gori, a praksa Haaškog suda ne jednom je pokazala da svjedoci nerado izlaze s punim identitetom u osjetljivim temama, dakle kada se primjerice radi o silovanju ili zaštiti državnih ili vojnih tajni.

Na proljeće ove godine Haaški sud je optužio još dvojcu novinara te jednog direktora i umirovljenog obavještajca zbog kršenja pravila o zaštiti svjedoka i njihovih iskaza.

Tada optuženi Margetić, Marijačić, Šešelj i Radić odbacili su optužnice koje ih terete za dostavu zaštićenih dokumenata, imenovanje svjedoka i tiskanje dijela svjedočenja. Pretres je idućeg mjeseca. Maksimalna kazna za nepoštivanje suda je sedam godina zatvora i sto tisuća eura ili kombinacija te dvije kazne.

Iz svega ovoga slijedi da su neki dokumenti zaštićeni i u načelu dostupni samo sucima, tužiteljstvu i obrani optuženih. Razlog insistiranja Haaškog suda na poštivanju ovog principa i zakonitosti, je zapravo frustracija zbog sustavnog curenja informacija koji u ovim slučajevima nisu izravno ugrozili živote svjedoka ali su upozorili na ozbiljne propuste u sustavu koji je trebao funkcionirati.